Praznik

Dan kad je Sabor prekinuo veze sa SFRJ: Slavi se 24. obljetnica hrvatske neovisnosti

Hina

Foto Nenad Reberšak

Foto Nenad Reberšak

Sabor je tu odluku donio u dramatičnim okolnostima, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, izvan svoje zgrade na Markovom trgu. Premijer Milanović položio vijence na Mirogoju. Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović čestitala je svim Hrvatima i građanima Hrvatske u zemlji i u svijetu Dan neovisnosti, istaknuvši kako je konačno proglašenje državne neovisnosti 8. listopada 1991. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti



Svečanim prijemom, Hrvatski sabor u četvrtak  obilježava 24. obljetnicu hrvatske neovisnosti, sjećajući se 8. listopada 1991., kada je prvi saziv Sabora odlučio raskinuti sve državnopravne sveze s bivšom državom, SFRJ.


Sabor je tu odluku donio u dramatičnim okolnostima, u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, izvan svoje zgrade na Markovom trgu.


Razlozi za to bili su sigurnosne naravi, budući da su dan prije, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) bombardirali i teško oštetili Banske dvore, zgradu nasuprot Sabora, u kojoj je tada bila rezidencija prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.U trenutku napada, nešto iza 15 sati, Tuđman je razgovarao sa Stipom Mesićem i Antom Markovićem, predsjednicima ondašnje jugoslavenske države i vlade, a sugovornike je tek puka sreća spasila pogibije.




Jedna poginula i četiri ozlijeđene osobe, razrušen dio krova Banskih dvora, oštećeno pročelje i gotovo sve prostorije, posljedice su bombardiranja.


Zbog mogućih novih zračnih napada JNA, odlučeno je da će se povijesna saborska sjednica održati u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici.


Sabor je odluku o neovisnosti donio tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Hrvatska obvezala da će na tri mjeseca odgoditi proglašenje samostalnosti i suverenosti. Tražila je to Europska zajednica uvjerena da se jugoslavenska kriza i započeta srpska agresija na Hrvatsku mogu riješiti mirnim putem.


U povodu Dana neovisnosti predsjednik Vlade Zoran Milanović, u pratnji ministra branitelja Predraga Matića,  položio je u četvrtak vijence i zapalio svijeće na Mirogoju.


Vijence je položio pred spomenikom Glas hrvatske žrtve – zid boli, Grobnicom narodnih heroja, Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,  na grobove bivšeg SDP-ovog premijera Ivice Račana te prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana kao i na grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.


Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović čestitala je svim Hrvatima i građanima Hrvatske u zemlji i u svijetu Dan neovisnosti, istaknuvši kako je konačno proglašenje državne neovisnosti 8. listopada 1991. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti te kako Hrvatska treba biti ponosna na sve što je postiga od tada i zajedništvom otvoriti prostor razvoju.


»Državna neovisnost i samostalnost stoljećima je bila neostvaren san mnogih naraštaja hrvatskih ljudi. Stoga je konačno proglašenje državne neovisnosti 8. listopada 1991. jedan od najvažnijih dana u hrvatskoj povijesti.


Ovo je dan kada se s poštovanjem sjećamo svih koji su pridonijeli ostvarenju tog povijesnog cilja, počevši od prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i hrvatskih branitelja, koji su tih dana hrabro podnosili najteže agresorske udare.


Državna je neovisnost kamen temeljac naše slobode. Neovisnost je prvi uvjet da bismo uspješno gradili demokratsko, pravedno i uspješno društvo i da bismo imali dostojno mjesto među narodima i državama Europe i svijeta.


U kratkom povijesnom vremenu mnogo smo postigli i trebamo biti ponosni na svoja ostvarenja. Sada nas čekaju nove zadaće, prije svega izlazak iz krize, snažan gospodarski razvoj, otvaranje novih životnih perspektiva, osobito za mlade. Treba nam zajedništvo koje će osnažiti naše samopouzdanje i vjeru u budućnost, koje će probuditi naše kreativne potencijale i otvoriti prostor svekolikom razvoju naše prelijepe zemlje. 


Proslavimo radosno ovaj blagdan! Zavijorimo hrvatske zastave kao znak našeg ponosa i slobode!


S dubokim uvjerenjem da je u našoj slobodi i neovisnosti neizmjeran potencijal dobra za našu dragu domovinu, svima srdačno čestitam Dan neovisnosti Republike Hrvatske!«, kaže se u poruci predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, priopćeno je iz njezinoga ureda.


U povodu Dana neovisnosti izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) predvođeno predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom položilo je vijence na Oltaru domovine te na zagrebačkom groblju Mirogoju kod Zida boli i na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da se zauzima za smirenu predizbornu kampanju jer će HDZ-ova koalicija »ionako pobijediti«.Predsjedenik HDZ-a je rekao da je »apsolutno za jednu normalnu i smirenu kampanju«, kakvu su u Domoljubnoj koaliciji »i počeli voditi«. Naravno, dodao je, znat ćemo odgovoriti na sve druge načine ako to bude bilo potrebno.

»Plediram da ta kampanja bude civilizirana i ima neke standarde. Mi ćemo i tako i tako pobijediti i ne isplati se previše ‘grčit’ oko toga«, rekao je.


Upitan ima li što sporno u tome što će nakon njega na grob predsjednika Tuđmana doći i predsjednik Vlade i SDP-a Zoran Milanović, Karamarko je odgovorio da je to normalno i da ne vidi ništa sporno u tome te da bi bilo »sporno da on ne dođe«. Predsjednik Vlade mora doći na grob prvog hrvatskog predsjednika, obnovitelja hrvatske države, rekao je.


Upitan bi li trebalo Dan državnosti i Dan neovisnosti slaviti u jednome danu, Karamarko je rekao »da postoji rješenje: »to je da to vratimo na 30. svibnja, narod bi to vjerojatno htio«.


Do 2001. godine, na 30. svibnja slavio se Dan državnosti, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine.


Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško predvodio je u četvrtak, na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, misu za domovinu u gornjogradskoj Crkvi svetog Marka, a u propovijedi je vjernike upozorio kako pred izbore ne trebaju brzo stvarati ni mijenjati dojmove i pozvao ih da razluče kakvu je tko ulogu imao u prošlosti. Podsjetivši kako je do izbora točno mjesec dana, Šaško je pozvao vjernike da razluče kakvu je tko ulogu imao u prošlosti. Upozorio je kako se dojmovi ne smiju brzo stvarati ni mijenjati. »Mogu brzo prozvoditi izričaj domoljublja i pokušati oblikovati domoljublje, ali ostaje spomen na ideološku isključivost, neosjetljivost i neodgovornost«, upozorio je Šaško i dodao kako »nije dovoljno nekoliko puta spomenuti glasno Hrvatsku da bi Hrvatska od toga mogla živjeti«.

Naglasio je kako su hrvatski branitelji prije 24 godine znali koje su istinske vrijednosti za koje zalažu svoje živote te ocijenio kako je zato »svaki pokušaj obescjenjivanja hrvatskih branitelja izravan udarac vrijednostima spomena bez kojeg ne može živjeti ni jedan narod«.


Podsjetio je na »potresne događaje 28. i 29. svibnja, kada je hrvatska vlast donijela odluku da hrvatski policajci moraju stati nasuprot hrvatskih branitelja i invalida Domovinskoga rata«.


»U ovoj crkvi se trebamo upitati, ako hrvatski branitelji, oni najčasniji među nama upozoravaju na bešćutnost, zar će im se uzvratiti silom«, rekao je Šaško.


Ustvrdio je kako komunistička ideologija i zločini komunističkog režima i dalje imaju snažan utjecaj na život u Hrvatskoj te kako se »vapaji sa stratišta zanemaruju, a nalogodavci i izvršitelji zločina veličaju«.


Upozorio je i da mladi napuštaju zemlju, da su obitelji izložene besmislu i okrutnosti tržišta te da »nerođeni vape za životom«.


 »Je li nam srce tako tvrdo da ćemo se oglušiti i praviti se da se to hrvatske države ne tiče i svesti sve na besplodnu akademskku raspravu«, upitao je Šaško.


Uz brojne vjernike i hrvatske branitelje, na misi su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i izaslanik Predsjednice RH Vladimir Šeks te nekoliko saborskih zastupnika.


Leko je ujutro u povodu Dana neovisnosti položio vjence i zapalio svjeće kod Zida boli i pred središnjim križem na gradskom groblju Mirogoj.