Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 3
Sutra: 10° 10° 3
16. studenoga 2018.
Strateški partner

DANKO KONČAR 'Da nisam posudio novac, to bi vjerojatno značilo i kraj priče o Uljaniku'

Foto S. Ježina
Foto S. Ježina
Autor:
Objavljeno: 1. rujan 2018. u 19:33 2018-09-01T19:33:00+02:00

U mojim razmišljanjima je samo Uljanik grupa. Razlike između ova dva škvera za mene nema. Ako pak u »3. maju« i lokalnoj zajednici smatraju da za njih postoji bolje rješenje, ne treba ih sprečavati u njegovoj realizaciji

PULA Isplatom srpanjske plaće jučer je nakon osam dana prosvjeda okončan štrajk u kojem je sudjelovalo više od četiri tisuće radnika Uljanik Grupe. Plaće su stigle, no ostalo je nezadovoljstvo, ali i neizvjesnost što brodogradilištu i sudbini zaposlenih u njemu nosi sutra. Prvi, a u ovom trenutku i najvažniji korak bilo je prihvaćanje Plana restrukturiranja, prijedlog koji je neposredno pred sezonu godišnjih odmora u srpnju upućen na razmatranje Europskoj komisiji u Bruxellesu. Kad taj plan prođe i Uljanik uđe u restrukturiranje u priču bi trebao i službeno ući i kormilo preuzeti izabrani strateški partner Danko Končar koji je ovih dana, ne samo budno pratio, već i direktno sudjelovao u traženju financijskog modela koji bi škveru omogućio preživljavanje .

Pomoć bez obveze

Kako komentirate situaciju i mislite li da je njezina eskalacija bila neizbježna ili se sve moglo riješiti i bezbolnije na neki drugi način?

– Šokiran sam količinom medijskih dezinformacija. Čak mi je i komično da isti novinar u istom mediju prije mjesec dana objavljuje da je Kermas Energija posudila Uljanik grupi gotovo sto milijuna kuna i omogućila nastavak gradnje broda i spriječila aktivaciju državnih jamstava, tj. spasila državni proračun gubitka gotovo milijardu kuna, a preksinoć tvrdi da nismo dali niti kune. Što se tiče aktualne situacije, najvažnije je da su radnici dobili plaću za srpanj te da im je osigurana i iduća plaća. Je li se moglo drugačije reagirati, to pitanje više nije bitno, pogotovo zato što eskalacija ne traje posljednjih nekoliko tjedana nego puno duže. Najvažnije je koncentrirati se na sljedeće korake, prvenstveno ubrzati odluku Europske komisije o Planu restrukturiranja.

Danko Končar

– Što se tiče reakcije na ovu krizu želim naglasiti da su država i Kermas Energija u dva navrata pronašli rješenje iako nitko od nas nije to bio dužan učiniti. I upravo tako, samo zajedničkom akcijom i ujedinjeni možemo doći do rješenja. Zato apeliramo na sve one koji imaju snage, želje i znanja za pomoć Uljaniku da se pridruže ovim nastojanjima.

Pozivali su vas i prozivali da se uključite i osigurate novac kao odabrani strateški partner, no odlučili ste da to nećete učiniti. Zašto?

– Kao potencijalni strateški partner mi nismo dužni dati nikakav novac Uljaniku prije odluke Bruxsellesa o Planu restrukturiranja, a čak i tada ne postoji obveza dokapitalizacije tvrtke ukoliko odlučimo drugačije. To su nepobitne činjenice koje su definirane prilikom izbora za strateškog partnera. Unatoč tome injektirali smo gotovo sto milijuna kuna (12,6 milijuna eura op.a.) u Uljanik bez ikakvih ozbiljnih garancija da će nam taj novac biti vraćen. Kad danas po medijima čitam da me se proziva kao »bad guya« pitam se tko je ovdje lud. Dakle, niti prvih sto milijuna kuna nisam morao dati, a ovih drugih sto osigurala je država. Želio bih vjerovati da isti kritičari sutra neće državu prozivati, kao što prozivaju mene, zašto nije dala više. Isto tako nadam se da postoje ljudi koji našu financijsku odgovornost smatraju vrlinom.

Putnički brodovi

Koji su vaši glavni ciljevi i planovi kako za dio na kojem će se nastaviti brodogradnja, tako i za onaj koji će morati u diversifikaciju?

Ozbiljna Vlada

Stiče se utisak u javnosti da se EU administraciji dosad nije previše žurilo s donošenjem odluke, kakve su informacije koje vi imate o tom procesu?
– Moramo zajednički okrenuti dugoročnom rješenju, a temelj je prihvaćanje Plana restrukturiranja u Europskoj komisiji. Po svemu što ja vidim ova Vlada se ozbiljno primila tog problema, ne samo kratkoročno, već upravo dugoročno kroz strateško promišljanje o budućnosti hrvatske brodogradnje.
Prema svemu sudeći prijedlog Plana u Bruxellesu još nije otišao u obliku službene forme. Mogu li zbog toga u EK-u steći pogrešan dojam da se Hrvatskoj ni ne žuri previše da dobije odluku?
– Narednih dana u Hrvatsku dolazi visoka delegacija EU-a na čelu sa samom povjerenicom, a brodogradnja će biti središnja tema razgovora s Vladom. To je najbolji dokaz da Europska komisija želi riješiti ovaj problem. Od države očekujemo dodatni impuls naporima očuvanja hrvatske brodogradnje, recimo osnaživanje institucije jamstvenih fondova.

– Europska komisija traži kompezacijske mjere i to je nešto na što mi ne možemo utjecati. Jedina diversifikacija koju mi najavljujemo je ta da naš naglasak gradnje brodova ide prema putničkom programu. Nažalost, stanje na tržištu na Dalekom istoku je takvo da je izgradnja tankera i sličnih brodova u Europi neprofitabilna. Putnički program je nešto što Uljanik grupa može raditi u rokovima, bez penala i to je naša vizija koja omogućuje kvalitetno ispunjenje sadašnje i svih budućih knjiga narudžbi. Nedavno sam razgovorao s nekoliko potencijalnih naručitelja brodova i naša najava o milijardu dolara spremnih narudžbi za Uljanik grupu nije nerealna. No, postoji opasnost i na to sam direktno upozoren od potencijalnog naručitelja, da će pronaći drugo brodogradilište za posao gradnje dva broda od po 120 milijuna eura svaki, ako se u najkraćem roku situacija oko Uljanika ne razriješi.

Uključuju li vaši planovi i brodogradilište »3. maj« ili ste spremni odustati od tog prostora i složiti se da se za riječko brodogradilište pronađe kupac?

– U mojim razmišljanjima je samo Uljanik grupa, dakle Uljanik i »3. maj« kao jednaki dijelovi te grupe. Razlike između ova dva škvera za mene nema i gledam ih kao cjelinu. Ako pak u »3. maju« i lokalnoj zajednici smatraju da za njih postoji bolje rješenje ne treba ih sprečavati u njegovoj realizaciji.

Jakovčić i Afarak

Kriza u Uljaniku potaknula je i pojedine političke potrese na lokalnoj razini čemu je najviše kumovalo članstvo Ivana Jakovčića u NO-u jedne od vaših kompanija. Koliko je uobičajeno u Europi da europarlamentarci na taj način lobiraju za kompanije iz zemalja iz kojih dolaze?

– Trenutno više od 70 europarlamentaraca obnaša dužnosti u različitim kompanijama diljem Europe. Neki istovremeno u više njih. Najviše ih dolazi iz Njemačke i Francuske. U Engleskoj je recimo potpuno uobičajeno da zastupnici u Parlamentu također sjede u odborima raznih kompanija, uz obvezu da prijavljuju sva dodatna primanja Parlamentu. Hrvatskoj javnosti već je godinama dobro poznato da je gospodin Jakovčić bio izabran za člana NO-a tvrtke Afarak i tu funkciju je obnašao posljednje tri godine. Dakle, mnogi su znali, nitko nije spominjao, a sada je odjednom nastupio lov na vještice. Spomenuta tvrtka izlistana je na burzama u Londonu i Helsinkiju, a primarno se bavi proizvodnjom ferokroma. Gospodin Jakovčić je poprilično pridonio tvrtki, između ostalog i u smislu lobiranja kada je u pitanju regulativa rudarstva i metalurgije o kojoj se odlučuje u Bruxellesu.

Koliko je iznosila njegova plaća za članstvo u NO ili je to poslovna tajna?

– Taj podatak ne može biti tajan jer je objavljen u svim financijskim izvještajima kompanije i do njega se može doći jednostavnim klikom na računalu. Jakovčić je za svoje članstvo u NO-u Afaraka za period od tri godine i dva mjeseca primio 136.089 eura neto. Također treba naglasiti da udio Kermasa u Afaraku nikada nije prešao 29 posto, dakle nedovoljno za donošenje samostalih odluka bez pristanka ostalih dioničara.

Birokrati

Zbog brojnih projekata koje namjeravate realizirati mnogi Pulu danas ironično nazivaju i Končarevo. No skeptični su prema vašim planovima zbog sporosti realizacije.

– Uvijek su mi bili dragi ljudi koji imaju dobar smisao za humor. S druge strane kašnjenje u realizaciji nekih projekata prvenstveno se odnosi na blokade raznih birokrata koji su nam svima ukrali po nekoliko godina koliko im je trebalo da razriješe situacije koje se niti ne mogu nazvati ozbiljnima. Svi koji žive u ovoj zemlji vrlo dobro znaju o čemu pričam.

Može li se dogoditi da na koncu nakon svega dignete ruke i odustanete od Uljanika?

– Ovdje uopće nije riječ o meni. Iz dana u dan mene se sa raznih strana pokušava izbaciti i to me ne uzbuđuje previše. Oni koji su me izabrali, mogu se i predomisliti ako imaju bolje rješenje. Ako tako odluče, spreman sam prihvatiti njihovu odluku te osim povrata pozajmice nikakvih drugih zahtjeva ne bih imao. Inače, potpuno shvaćam frustraciju radnika Uljanika, posebno u situaciji kada su im kasnile plaće i nisu znali što donosi sutra. Meni osobno kao čovjeku jako je važno to što nikome od tih radnika, pa niti samom Uljaniku nikada nisam učinio ništa nažao. Novac sam posudio u dobroj namjeri i to je omogućilo nastavak gradnje dregera, a time i posao ljudima. Zamislimo sada svi zajedno što bi se dogodilo da to nismo učinili te da su bila aktivirana državna jamstva? To bi vrlo vjerojatno značilo i kraj priče o Uljaniku.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka