Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 10° 10° 1
7. prosinca 2019.
Čast platio životom

Crnogorska čast: Prije 27 godina ubio se admiral Barović, jer nije htio razarati Hrvatsku

Ilustracija / Foto Arhiva, Facebook
Ilustracija / Foto Arhiva, Facebook
Autor:
Objavljeno: 29. rujan 2018. u 17:34 2018-09-29T17:34:30+02:00

Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dopustilo izdati zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno

RIJEKA Na današnji dan prije 27 godine crnogorski admiral Vladimir Barović na Visu počinio je samoubojstvo. Nije htio izdati naredbu floti za bombardiranje gradova i naselja u Dalmaciji, što su mu naredili njegovi nadređeni. Smatrao je da je takvo suluda naredba u suprostnosti sa crnogorskom časti. Svoju je čast platio svojim životom.

Admiral Vladimir Barović, najprije komandant garnizona u Puli, pa komandant Vojnopomorskog sektora Boka, ubio se 29. rujna 1991. godine na Visu na dan kada je preuzeo dužnost načelnika štaba Vojnopomorske oblasti.

Kao razlog samoubojstva Barović je u oproštajnom pismu naveo da je agresija JNA na Hrvatsku suprotna crnogorskoj časti pa time izražava neslaganje s vrhovnom komandom JNA.

Dok sam ja komandant...

- Ovdje neće biti razaranja dok sam ja komandant, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti, izjavio je admiral Barović kao sudionik pregovora o povlačenju JNA iz Pule.

Jedini metak u ovom ratu koji je ispaljen, a na kojeg Crna Gora može biti ponosna je onaj admirala Barovića, zapisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir Marković.

- Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dopustilo izdati zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno, rekao je Marković.

Životom platio još jedan Crnogorac

Manje je poznato da je svoje protivljenje nametnutom ratu s Hrvatskom glavom platio još jedan istaknuti Crnogorac. Bivši komandant garnizona JNA Kumbor Krsto Đurović poginuo 5. listopada 1991. godine, u Popovićima u Konavlima. Vozio se u vojnom helikopteru u kojem su ostala dvojica putnika preživjela praktički bez ozljeda.

Zamjenik zapovjednika Južnog bojišta Nojko Marinović izjavio je na sudu u Splitu da je Đurović umro od posljedica teških tjelesnih ozljeda, koje su mu nanijeli »službenici bezbjednosti« brutalnim batinanjem, jer je odbio zapovijediti napad na Hrvatsku. Ratnom gradonačelniku Dubrovnika Petru Poljaniću Đurović je kazao da dok je on zapovjednik VP Boka, može biti siguran da »nijedna granata na Dubrovnik neće pasti«. Potom je bio u nekoj vrsti pritvora, zatim nekoliko dana na dužnosti, nakon čega je stradao, prisjeća se Poljanić.

Jedan haški svjedok tvrdio je da ga je deset dana prije početka rata Đurović posjetio i bio ogorčen pripremama napada na Hrvatsku, te je kazao da on po cijenu života neće sudjelovati u njima.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.