ZAGREB Sasvim u sjeni Radeljićevog pisma prošlo je imenovanje Mirjane Hrge za svojevrsnu predsjedničinu časnicu za vezu s Andrejom Plenkovićem i Gordanom Jandrokovićem. Njezina titula savjetnice za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske neosporno pompozno zvuči.

Može se pretpostaviti da je Kolinda Grabar-Kitarović imala na umu da američki predsjednik ima savjetnika zaduženog za odnose s Kongresom. Ali, dok predsjednik SAD-a obnaša izvršnu vlast i logično je da imenuje nekoga tko će na Capitolu gurati njegovu zakonodavnu agendu, nominalni šef države u Hrvatskoj ima pretežno ceremonijalne ovlasti.

Stoga nije baš jasno čime će se Mirjana Hrga baviti u kontekstu odnosa s Vladom i Saborom. Predsjednica Republike nema praktično nikakvu ustavnu nadležnost u vezi s parlamentom, osim što ga može raspustiti ako se Vladi izglasa nepovjerenje ili se ne usvoji državni proračun. Nadalje, Mirjana Hrga ima romantičarske predodžbe o Saboru.

Kad joj je u izbornoj noći 2016. Vladimir Šeks objašnjavao da politička moć nije koncentrirana u Saboru, da se u njemu tek prezentiraju odluke donijete na drugim mjestima, Mirjana Hrga bila je iskreno začuđena, »pa čemu onda sve ovo«, tada ga je upitala.

Što se tiče Vlade, predsjednica može predložiti sazivanje njezine sjednice, što je napravila i u Milanovićevom i u Plenkovićevom mandatu, ali od toga nema ništa bez premijerove suglasnosti. I Milanović i Plenković odbijali su predsjedničine inicijative za održavanje sjednice Vlade na kojoj bi i ona bila prisutna.

No, ako slijedi razdoblje jako dobrih odnosa premijera i Kolinde Grabar-Kitarović, onda bi joj Plenković mogao izaći u susret i pristati na takvu sjednicu Vlade. Mirjana Hrga u tom bi slučaju valjda s Plenkovićem i njegovim ljudima dogovarala sve detalje.