NL arhiva
Ako netko u banci drži deset milijuna kuna, to znači da bi on potencijalno mogao sudjelovati u restrukturiranju banke, pa će mu ona za rizik koji snosi ponuditi veću kamatu na depozit. Poskupljenje izvora financiranja znači i poskupljenje kredita, odnosno rast kamata, ili se u krajnjem slučaju neće dogoditi njihov pad
ZAGREB Od 2016. godine u slučaju krize u banci ona bi se prvenstveno trebala spašavati »unutarnjim« novcem, odnosno sredstva za njezin spas trebali bi odvajati vlasnici i vjerovnici banke, oni koji su primjerice uložili u njezine obveznice.
Pravila su to koja će se primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, zbog čega je Vlada u parlament i poslala prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija, i koja bi u slučaju posrtanja financijskih institucija, poput nedavnih slučajeva u Europi, trebala osigurati mogućnost da se banke podignu na noge a da to ne plate porezni obveznici.
No, ako sredstva dioničara i vjerovnika ne budu dovoljna u spašavanju banke sudjelovat će i štediše, odnosno oni koji u bankama imaju depozite iznad sto tisuća eura.
Za provođenje restrukturiranja, odnosno sanacije banke osnivaju se za početak i nacionalni sanacijski fondovi u kojima se do kraja 2024. godine treba prikupiti iznos koji pokriva jedan posto ukupne osigurane štednje u pojedinoj državi članici.
To znači da bi u Hrvatskoj do 2024. godine taj fond na raspolaganju trebao imati oko dvije milijarde kuna, ako bi osigurana štednja ostala na sadašnjoj razini.
U deset godina u njega bi banke u prosjeku trebale odvajati oko 200 milijuna kuna godišnje. Iako je zakon otišao u saborsku proceduru, još se očekuju propisi po kojima će se odrediti kako će se izračunavati minimalna izdvajanja banaka, tako da zasad nitko ne želi prognozirati kako će se ta nova obveza banaka »preliti« na njihove klijente.
U bankarskom su sektoru oprezni po tom pitanju i naši sugovornici iz tih krugova ističu da tek treba vidjeti kako će biti postavljenja formula za njihov doprinos.
No, uplate u sanacijski fond, kao i činjenica da velikim deponentima prijeti da budu posljednji u nizu spasitelja banke, kad se iscrpe dioničari i drugi vjerovnici, mogla bi u konačnici utjecati na rast kamata u bankama.
