Što s dugom prema Ljubljanskoj banci?

Cerar: Moguće tužbe protiv bivših država SFRJ

Hina

Cerar je pojasnio da Slovenija odluku europskog suda mora izvršiti u skladu sa zakonom i nakon što joj štediše predlože podatke da imaju pravo na isplatu uloga, no da u razgovoru za bosansko-hercegovačku televiziju nije govorio o pitanju tražbina Ljubljanske banke. »To je potpuno odvojeno pitanje i tu ne isključujem tužbe«, kazao je Cerar



LJUBLJANA  Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je u srijedu da isplata štednje štedišama bivše Ljubljanske banke izvan Slovenije prema presudi Europskog suda za ljudska prava ne isključuje slovenske tužbe za tražbine Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama.


Na pitanja medija da pojasni izjavu za televiziju BiH da će štedišama u BiH Slovenija prema presudi suda u Strasbourgu i bez protutužbi isplatiti njihove depozite s kamatama, Cerar je nakon sastanka svoje koalicije rekao da ne može isključiti slovenske tužbe protiv država nastalih raspadom SFRJ u kojima je Ljubljanska banka imala potraživanja koja nisu podmirena.


Cerar je pojasnio da Slovenija odluku europskog suda mora izvršiti u skladu sa zakonom i nakon što joj štediše predlože podatke da imaju pravo na isplatu uloga, no da u razgovoru za bosansko-hercegovačku televiziju nije govorio o pitanju tražbina Ljubljanske banke.




»To je potpuno odvojeno pitanje i tu ne isključujem tužbe«, kazao je Cerar dodavši da se radi o problematici »sukcesije i drugih problema o kojima je Slovenija već prije jasno izrazila svoja stajališta«.


»I drugi su imali velike dugove prema Ljubljanskoj banci, a tu nije isključeno da ćemo ići u tužbe, to intenzivno proučavamo«, kazao je slovenski premijer.


»Naša potraživanja se moraju uzeti u obzir«, kazao je Cerar, dodavši da taj postupak mora teći odvojeno od pitanja stare devizne štednje građana.


Europski sud za ljudska prava je 16. srpnja ove godine u slučaju »Ališić i drugi protiv Slovenije« presudio da je Slovenija odgovorna za neisplaćenu štednju tih starih štediša, ali i za svu ostalu neisplaćenu štednju štediša izvan Slovenije koji su u istom pravnom položaju, a koje mora isplatiti onako kako je to učinila sa štedišama u Sloveniji.


Riječ je o tzv. pilot-presudi po kojoj Slovenija u roku godine dana od presude mora naći »sistemsko rješenje« za isplatu štediša.


Slovenski parlament tek treba donijeti operativni zakon za provedbu presude i osigurati sredstva u državnom proračunu, a vjeruje se da bi štediše mogli biti isplaćeni u obrocima u roku od oko pet godina.


Slovenska vlada trenutačno priprema akcijski plan za provedbu presude.