Udvostručen broj ljudi, a nema učinka

Čačićev centar za energetski sektor spiskao 14 milijuna kuna – na plaće

Bojana Mrvoš Pavić

Centar je započeo s milijun kuna iz proračuna i 12 novozaposlenih službenika, a danas ih je 28. Samo od HEP-a mjesečno su primali 1,67 milijuna kuna,  a 340 tisuća, primjerice, od Plinacra. Čak su htjeli nabaviti i skupe limuzine, no odustali su pod pritiskom javnosti

ZAGREB  Ugovorena energetska obnova ukupno šest zgrada, tvrtke odabrane za energetske preglede zgrada u državnom vlasništvu i objavljeni registar investicija u državi, otprilike, dosadašnji su rezultat rada Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, popularno zvanog »Čačićev« centar, od ožujka prošle godine do danas.CEI, osnovan na Čačićevu inicijativu krajem ožujka 2012. godine, osmišljen je kao mjesto s kojeg će se pratiti i nadzirati sve investicije u državi, a financirat će ga, primarno, i paušalno, javne tvrtke. Rad je počeo s milijun kuna iz državnog proračuna, i 12 zaposlenih, novozaposlenih državnih službenika, odabranih javnim natječajem. Broj zaposlenih otad se popeo na 28 ljudi, a tijekom prošle godine raspolagali su sa, i potrošili, 14 milijuna kuna, pri čemu su po 1,67 milijuna mjesečno dobivali od HEP-a, a 340 tisuća, primjerice, od Plinacra. 

Nema pomaka





Predsjednik upravnog odbora CEI-a je Dragan Marčinko, nekadašnji predsjednik uprave »Đure Đaković Holdinga«, kasnije predsjednik uprave Belja d.d., a onda  izvršni direktor »Agrokora«. Na položaj u CEI stigao je s mjesta direktora PIK Vrbovca. Prvi čovjek CEI-ovog Sektora za energetiku je Ante Ramljak, ekonomist, savjetnik ministra Vrdoljaka za procjenu javnih poduzeća i ulagačke projekte u energetici. Radio je kao predsjednik uprave CA IB-a, u kojem je vodio projekte spajanja i preuzimanja u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji, nakon čega postaje suosnivač i direktor Quaestus savjetovanja d.o.o. CEI-ev sektor za investicije vodi Marko Lončarević, nekadašnji poslovni savjetnik revizorske i konzultantske kuće KPMG, zaposlenik Končar Elektroindustrije, partner u društvu Alfa analitika d.o.o., dok Sektor za javno-privatno partnerstvo vodi Josip Borak, bivši član uprave Agencije za razvoj Varaždinske županije. 



Od samog su se početka tvrtke-obveznici plaćanja CEI-u bunili protiv tog »harača«, neovisnog o tome što za njih, i koliko, CEI radi ili ne radi, dok je pobuna kulminirala nakon Čačićevog odlaska, a zatim i prekidom HEP-ovog ugovora sa Centrom. Da Centar neće još dugo postojati, šuškaju kuloari, Vlada pak službeno odgovara kako će ga i dalje biti, no promijenjen će biti model davanja Centru. Kako škrto odgovara ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, financiranje centra bit će podijeljeno na tri djelatnosti. 




Što je CEI od ožujka do danas konkretno postigao, piše na njihovim internet stranicama. Projekt energetske obnove zgrada odavno stoji na 16,4 milijuna kuna ugovorene obnove pet škola i jednog učeničkog doma u Varaždinu, na radovima koje će izvoditi jedna hrvatsko-slovenska tvrtka. Objavili su registar investicija u državi, u siječnju odabrali pet financijskih savjetnika za projekte u energetskom sektoru, a ranije, u studenom lani, certifikatore koji će energetski pregledati 300 zgrada u državnom vlasništvu. Do kraja prošle godine sve su javne zgrade već trebale imati takve, energetske certifikate, no ni za taj propust sankcije nema. Krajem studenog trebao je krenuti, najavljivalo se iz CEI-a, prvi »paket« javno-privatnog partnerstva – gradnja škola i bolnica u tri regije, kao i gradnja skladišta MORH-a. Ni tu, međutim, pomaka nema.


Problemi i trzavice


 Bez ikakve sumnje, Centru u investicijskom zamahu nisu pomogla ni nova pravila na koja naši građevinari ne mogu ili ne žele odgovoriti. Da bi energetski obnavljali zgrade, energetske uštede svojim radovima moraju i garantirati, zbog čega se na natječaje za obnovu, u pravilu, nije javljao nitko, ili ih se odazivalo jako malo. Što se obnove javnih zgrada tiče, i sam se CEI iznenadio kad je shvatio da država čak ne zna niti koje nekretnine posjeduju, a problemi i trzavice stalno postoje i na relaciji s lokalnim zajednicama. Ina im, žalili su se svojevremeno, podatke o poslovanju niti ne dostavlja. 


Nadzorni odbor Centra su ministri Vrdoljak i Linić, pri čemu je potonji navodno vrlo nezadovoljan dosadašnjim postignućima i, uopće, postojanjem ovog Čačićevog gnijezda. Prvih 14 milijuna kuna s kojima je CEI raspolagao, u velikom je dijelu potrošen na plaće zaposlenika, čiji je broj više nego udvostručen u samo deset mjeseci rada. U srpnju su, samo četiri mjeseca od početka rada, objavili, k tome, i natječaj kojim su na leasing tražili pet luksuznih limuzina, da bi, nakon pritiska javnosti, odustali, ali samo od nabave jednog luksuznog, i zamijenili ga manje luskuznim automobilom. Kolike su plaće čelništva Centra, nije poznato, no s obzirom na njihove bivše pozicije, »transferi« nisu mogli biti najjeftiniji na svijetu. 


Svojom nedavnom odlukom, Vlada je osnovala tri radne skupine za investicije, CEI imenujući operativnom podrškom jednoj od njih. Znači li to buduću marginalizaciju Centra, vidjet će se nakon što svjetlo ugleda nova, druga po redu izmjena zakona o CEI-u.