Ulagački spor

ČAK OSAM TUŽBI PROTIV HRVATSKE Vlada još nije osporila nadležnost suda u Washingtonu

Jagoda Marić

Europska komisija je članicama naložila da izađu iz međusobnih bilateralnih ugovora jer oni nisu kompatibilni s ugovorima EU-a i prema tome »arbitražni mehanizmi predviđeni u tim ugovorima protivni su zakonodavstvu EU-a«



ZAGREB Protiv Hrvatske je Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u Washingtonu podneseno osam tužbi, od čega se u dva slučaja tužitelji pozivaju na kršenje Ugovora o energetskoj povelji, a u čak njih šest na kršenje bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja. U dva slučaja riječ je o ugovoru s Nizozemskom, a u četiri slučaja o ugovoru s Austrijom, i to u sporu koji je pokrenula tvrtka Gavrilović još 2012. godine, a tri su pritužbe stigle iz bankarskog sektora zbog gubitaka na konverziji kredita u švicarskim francima.


Unicredito Austria i Zagrebačka banka već su lani pokrenuli taj spor, a od ovog rujna isti su zahtjev ICSID-u predali i Raiffeisen Bank Austria i Addiko bank Austria, nekadašnja Hypo banka. Od trenutka kad su to zajednički učinili Unicredit i Zagrebačka banka, lanjskog rujna, stručnjaci su savjetovali Vladi da ospori nadležnost sudišta u Washingtonu, te da se pozovu na stav Europske komisije koja je članicama EU-a naložila da izađu iz tih međusobnih bilateralnih ugovora jer oni nisu kompatibilni s ugovorima EU-a i prema tome »arbitražni mehanizmi predviđeni u tim ugovorima protivni su zakonodavstvu EU-a«. Hrvatski stručnjaci procjenjivali su da bi odluke u Washingtonu bile nepovoljnije za državu od onih na europskim sudovima.


Arbitraža u Njemačkoj


No, u godinu dana od Vlade nije bilo moguće doznati hoće li osporavati nadležnost ICSID-a, a premijeru Andreju Plenkoviću nedavno je takvo zastupničko pitanje uputio i Goran Aleksić. On je u svom pitanju podsjetio na stav Komisije koja još smatra i da su u »arbitražnim postupcima predviđenim tim ugovorima isključeni nacionalni sudovi i Sud EU-a pa se stvara situacija u kojoj ti sudovi ne mogu osigurati puni učinak europskog zakonodavstva«.




No, ni u službenom odgovoru Aleksiću, Vlada decidirano ne kaže je li ili nije osporila nadležnost ICSID-a te zašto je izabrala jednu od tih opcija. Oni tek iznose kronologiju UniCreditove tužbe te kažu da je u »tijeku priprema odgovora na tužbu«, i dodaju da s obzirom na to da je arbitražni postupak u tijeku, Vlada nije u mogućnosti javno iznositi koje procesne i i materijalno-pravne prigovore planira koristiti.


No, iz nastavka odgovora u kojem se ističe da će konačnu odluku usklađenosti ugovora s pravom Europske unije dati Sud EU-a u nekoliko idućih mjeseci u postupku Achmea, što će postati obvezujuće za sve članice, čini se da Vlada još nije osporavala nadležnost ICSID-a. Takav je zaključak iz Vladinog odgovora izvukao i zastupnik Aleksić.

– Očigledno je da nisu osporili nadležnost arbitraže u Washingtonu. Slučaj na koji se oni pozivaju i čije rješenje čekaju nije primjenjiv na slučaj Unicredita i Hrvatske, jer je u tom predmetu dogovorena i nadležna je arbitraža u Njemačkoj koja je dio EU-a, napominje Aleksić.


Dogovor s bankama?


Na pitanje zašto Vlada ipak nije pokušala osporiti nadležnost ICSID-a, bez obzira bi li to uspjelo ili ne, Aleksić kaže da odgovor ima samo Vlada, ali da on o tome ima svoje mišljenje.


– Nešto se očito dogovaraju s bankama i nešto rade ispod stola na nagodbi koja se već i ranije spominjala, što ne bi smjeli činiti s obzirom na sudske odluke u Hrvatskoj koje ne idu u korist banaka, napominje Aleksić.


Pitao je Aleksić Vladu i je li pokrenula postupak izlaska iz bilateralnih ugovora koje je sklopila s članicama EU-a prije nego je i sama ušla u Uniju, a iz Vlade odgovaraju da Hrvatska razmatra s ostalim članicama najbolje rješenje za istovremeno stavljanje izvan snage svih bilateralnih ugovora o zaštiti ulaganja. Kažu da je prije ulaska u EU Hrvatska započela razgovore s Austrijom o raskidu ugovora, ali se austrijska strana izričito protivila stavu da ti ugovori nisu u skladu s pravom Europske unije i nije pristala na sporazumni raskid. U Vladi tvrde da su isti stav zauzele i ostale članice kojima je Hrvatska priopćila namjeru raskidanja tih ugovora, Njemačka, Francuska i Ujedinjena Kraljevina.