Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
28. siječnja 2020.
O sastavljanju Vlade, planovima i suradnji s HDZ-om i Oreškovićem

Intervju Božo Petrov: Ne vidim kako bi to lustracija pozitivno utjecala na budućnost

Snimio Darko JELINEK
Snimio Darko JELINEK
Autor:
Objavljeno: 20. siječanj 2016. u 21:51 2016-01-20T21:51:43+01:00

Nije potrebno otvarati lov na vještice i takav način obračunavanja s prošlošću neće donijeti nikome dobro. Ako će se to gurati kao ideja, morao bih čuti kakav bi oblik lustracije netko htio provesti

Dvadesetak dana prije izbora Božo Petrov je u razgovoru za naš list tvrdio da će njegov Most osvojiti petnaestak mandata na izborima, te da ni SDP ni HDZ neće moći formirati Vladu bez Mosta, ali je bio uvjeren da će te dvije velike stranke prije izabrati zajedničku koaliciju nego pristati na reforme. Veliku koaliciju pokušao je složiti sam Petrov, a taj je proces obilovao neviđenim preokretim koji su se događali gotovo dnevno. Rezultat je dogovor Mosta i HDZ-a koji bi svoju Vladu, na čelu s nestranačkim Tihomirom Oreškovićem, trebali potvrditi u petak u Saboru.     

Može li se dogoditi još jedan obrat u pregovorima o sastavljanju Vlade?

– Ako smo u razgovore ušli ozbiljno i odgovorno, takvo se nešto ne bi trebalo dogoditi. S naše strane se to sigurno neće potencirati.

 U petak ćemo imati Vladu?

– Nadam se.

 Znate li već sada tko su vaših šest ministara?

– Imamo kandidate za šest resora, a gospodin Orešković će odabrati one koji će biti ministri.

Znači, vi ne znate ni jedno ime od šest Mostovih ministara, a oni  bi trebali biti potvrđeni već u petak u Saboru?

– Ja znam 18 imena, a od tih 18 će sigurno njih šestoro biti ministri. U ovom trenutku nemam informacije koga će on odabrati. Imat ćemo nekoliko sastanaka u ova dva dana i s mandatarom i s Tomislavom Karamarkom, pa ćemo znati.

Skenirali Oreškovića

 Teži je kvalifikacijski proces za postati ministar nego premijer, jer mandatar je pristao na tu dužnost u roku od tri sata. Koliko ste vi u Mostu poznavali gospodina Oreškovića kad ste stavili svoj potpis za njega kao mandatara?

– Vjerovali ili ne, gospodina Oreškovića smo skenirali kad smo tražili potencijalne kandidate ako prođe naša ideja s nestranačkim premijerom. Iako ga nismo kontaktirali, znali smo za njegove sposobnosti i njegov životopis. Njega kao osobu nismo poznavali. U trenutku kad  je HDZ predložio njega, obavili smo dva razgovora i bilo nam je sasvim dovoljno da ga podržimo. Osjetite je li neka osoba kadra iznijeti određene stvari za koje se borite, je li joj stalo do promjena kao što je stalo vama. Gospodin Orešković nije imao malo vremena koliko se predstavlja, jer je šest do sedam mjeseci detaljno analizirao stanje u Hrvatskoj, s obzirom da su već ranije iz HDZ-a razgovarali s njim o mjestu ministra.

On je imao priliku analizirati stanje u Hrvatskoj, ali vaši zastupnici i zastupnici HDZ-a dali su potpis za čovjeka s kojim nisu razgovarali ni dvije minute. Premijer nije samo čovjek koji dobro radi svoj posao u struci, jer po tim kriterijima bi dobar bio i neki menadžer iz velike svjetske tvrtke.  

– Nije izabran samo zato što je dobro radio svoj posao. Razgovarali smo s njim i o drugim stvarima. Ima jedna mala razlika između Mosta i HDZ-a kad je riječ o poznavanju njega kao mandatara. Na razgovoru s njim bilo je nas četvero iz Mosta i mi smo puno bolje mogli dati sliku tog čovjeka ostalim zastupnicima. Nakon toga obavili smo novi razgovor s njim, prije nego smo mu dali potpise. Bolje smo to mogli obaviti nego HDZ. S druge strane, HDZ je o njemu imao sliku mnogo prije nego što smo ga mi upoznali. Ako ćemo vrednovati jednu i drugu strani, mislim da je to izjednačeno.

Znate li kakve on stavove ima o obrazovanju, zdravstvu, pravima invalida, homoseksualaca...

– Vas zanima širina, i to je razumljivo. Nismo ni htjeli pristati na mandatara dok ne provjerimo i taj dio. Nama je bitna struka, a ona koja nam u ovom trenutku najviše treba je gospodarstvo i financije i on je vrhunski profesionalac. Ali mi koji smo bili na razgovoru s njim razmijenili smo stajališta i o drugim stvarima, kako vidi zdravstvo, obrazovanje, kulturu...  On možda nema politički legitimitet, ali na parlamentarnim izborima birali smo zastupnike, ali ne i mandatara, odnosno budućeg premijera.

Pa u većini zemlja kad završe izbori, ljudi na osnovi rezultata otprilike znaju tko će biti ministri, tko će biti premijer jer su između ostaloga na osnovi toga birali. Tako su dosad na biralište išli uglavnom i hrvatski birači. Sadašnje slaganje Vlade je ipak inovacija.

– Idemo to drukčije posložiti, premijer definitivno treba imati diplomatske vještine. Teško da bi kompanija kao što je Teva na tako visokoj poziciji imala čovjeka koja nema i političku ili diplomatsku vještinu, vještinu pregovoranja. I zato je on dobar izbor. Oni koji trebaju snositi političku odgovornost su čelnici stranaka koje su ga podržale. Dakle na meni i na gospodinu Karamarku je politička odgovornost za učinjeno ili propušteno. Svjesni smo toga i zato se nikad ne bih igrao s nekakvom vrstom eksperimenta, nego smatram da su najbolje osobe nužne da bi se dogodile promjene koje želimo.  

Smatrate da takvog čovjeka tu među nama u Hrvatskoj nema, da ga nema u HDZ-u ili Mostu?

– Od kandidata koje smo mi vidjeli, on je bio najbolji.

 Tko su bili ostali kandidati?

– Eto, vi biste sada radije o onima koji nisu prošli. To je razlog i zašto ne želimo izlaziti s imenima kandidata za ministre.

Neka Milanović kaže

 Koliko je svojim »pritiskom« da će raspisati izbore na odluku o mandataru utjecala i predsjednica, odnosno to što niste imali pet-šest dana da se dogovorite oko mandatara, ili bi to svejedno bio Orešković? Bi li Hrvatska išla na izbore da ste tražili još pet dana?

– Mi smo ti koji smo rekli da će se taj dan definirati izbor mandatara ili idemo na izbore. U Mostu je bio jasan stav da mi nećemo ništa izgubiti zbog novih izbora, da nije cilj pošto-poto formirati Vladu. U trenutku kad smo razgovarali s Oreškovićem, znali smo da ga možemo podržati. Da nije bilo tako, radije bismo išli na nove izbore. Predsjednica u tome nije imala ključnu ulogu, nego mi u Mostu.

 Rekli ste da nećete s onima koji ne pristanu na tripartitnu Vladu, a  HDZ zapravo ni u jednom trenutku nije pristao na Vladu sa SDP-om.

– Ako ćemo gledati kako su se stvari na kraju odvile, HDZ doista nije prihvatio tripartitnu Vladu, iako je njihovo Predsjedništvo HDZ-a u prvoj odluci reklo da je za suradnju s onim strankama koje su za reforme. Mi smo nastavili razgovore s onima koji su pristali na tripartitnu Vladu. Ja sam smatrao da je to završena stvar, ali Nacionalno vijeće je dalo još jednu priliku Domoljubnoj koaliciji i oni su jasno odbili tripartitnu Vladu. Nisu odbili ono što je nama bilo bitno, a to je nestranački mandatar i stručna Vladu, ali su odbili tripartitnu Vladu. No, kad se odigrao onaj ružan dio pregovora s koalicijom Hrvatska raste, da bi se pokušalo izbjeći nove izbore, dali smo ponovo mogućnost Domoljubnoj koaliciji

 Zašto vi zapravo od početka niste išli  s HDZ-om? Pitala sam vas to i u izbornoj noći i opet vas pitam, zašto se tada niste odlučili za HDZ, to  mi se od početka čini kao prirodan savez?

– Ne bih rekao da je to prirodan savez. Ne bih se s tim složio. Nama je u fokusu prvo bilo da se pristane na reforme koje se moraju provesti, nakon toga smo inzistirali na nestranačkom mandataru. Vi govorite o tome da je savez s HDZ-om prirodan, a ja i dalje mislim da je isto je li to Hrvatska raste ili Domoljubna koalicija. Ni sada ne mogu reći kako bi se ponašala Domoljubna koalicija da je bila u situaciji u kojoj je bila ova druga koalicija, odnosno da joj je nedostajalo jednako potpisa za novog mandatara. U ovoj situaciji oni nisu napadali. Poslušajte ponovo Milanovića, koji i neki dan kaže da je bilo razgovora sa zastupnicima Mosta cijelo vrijeme.

 Ali tvrdi da to nije činio nakon dogovora. Zašto vi ne prekinete to predbacivanje i ne kažete nam tko je koga zvao?  Da nemamo još jedan slučaj gdje se ne zna tko je zapravo lažov.

– Neka gospodin Milanović izađe s informacijama, jer rekao je da čuva integritet određenih osoba koje su dolazile k njemu. Ali to nije bitno, jer dok god ja osobno znam da sam donio ispravnu odluku, mogu podmetnuti svoja leđa i neka ljudi mene optužuju. Znam da sam donio ispravnu odluku. Znam što se događalo, ali neću izvrgnuti ljude pritisku.

Učinkovitije zdravstvo

Neki dan je HDZ u priopćenju otkrio da je mandatar predstavio investitorima ozbiljne mjere. Koje mjere? Ne mislim na ovo načelno zalaganje za smanjenje javnog duga, povećanje  zaposlenosti, konsolidaciju javnih financija, aktiviranje neiskorištene državne imovine, nego na konkretne mjere kako to postići i što one znače za naše mirovine, zdravstvo, obrazovanje?

– Ako ćete me pitati da citiram gospodina Oreškovića, ja to ne mogu učiniti jer s gospodinom Oreškovićem nisam razgovarao nakon njegova povrataka iz Austrije. Smjernice kamo će ići Hrvatska ovisno o sektorima dogovorit će se i usuglašavati između Domoljubne koalicije, Mosta i gospodina Oreškovića.  Ako ćete me pitati za zdravstvo, makar će vam to zvučati kao floskula, bit će učinkovitije i s manje troškova nego danas. Što se tiče obrazovanja, trenutno je u tijeku kurikulum i ne vjerujem da će se na bilo kakav način provoditi stvari koje će prouzročiti nova uzburkavanja bez potreba. Što je točno Orešković  govorio, ne znam, ali vjerujem da sigurno ne bi izašao samostalno sa stvarima o kojima nije razgovarao s nama.

 Investitori upozoravaju da ne treba mijenjati monetarnu politiku, jedan od vaših zahtjeva bila je dosta radikalna promjena.

– Nekad trebate radikalizirati stvari da biste postigli uspjeh, da biste uopće pokrenuli promjene. Ono što je gospodin Vujčić nedavno najavio kao nove poteze HNB-a, već je golema promjena. Jesmo li mi uspjeli? Jesmo. Ne mislim da se trebaju provoditi toliko radikalne promjene monetarne politike koje bi ugrozili stabilnost sustava. Možda ne možemo podnijeti promjene za 180 stupnjeva, ali stvari se mogu mijenjati paralelno s ostalima. Hoćemo li sada tražiti dodatne stvari i zaoštravati situaciju? HNB je već zauzeo smjer za koji se mi zalažemo. To je dovoljno jak zaokret za početak.

 Jedan od vaših stratega, Ivan Lovrinović,  govorio je o mogućem zamrzavanju drugog mirovinskog stupa, mandatar je za drukčije rješenje. Kako ćete rješavati takve situacije?

– Pojedine osobe iz Mosta mogu imati svoje stavove. U ovom trenutku gospodin Lovrinović može izaći sa svojim stajalištem, mandatar sa svojim, ali vjerujem da će se prava mjera moći donijeti tek kada napravimo analizu cijelog sustava, ali i provedemo javnu raspravu o tako važnoj stvari kao što je mirovinski sustav.

Štititi nacionalne interese

 Investitori naglašavaju da je važno da ostanemo opredijeljeni uz  EU, umjesto da izaberemo put Mađarske ili Poljske. Što je vama bliže?

– Mi smo članica EU-a i trebamo se držati dogovora  koji su postignuti, ali smo i suverena država i trebamo štititi naše nacionalne interese. Na vjerujem i ne bih volio da dođe do situacije da nas Komisija stavi uza zid  i dovodi u pitanje naše nacionalne interese. Prodaja naših nacionalnih interesa neće se nikada dogoditi. Kad pročitate mišljenje Komisije, oni se zalažu za iste stvari za koje se i mi zalažemo.

 To je financijski dio priče, ali sada govorimo o drugim stvarima. Jesu li vam bliži Njemačka i Švedska  ili Mađarska i Poljska, odnosno Višegradska skupina?

– Pitanje koliko je postojala politička volja u Hrvatskoj da se zaista ispoštuju određeni dogovori koji su postignuti u Bruxellesu. Kad bi se oni ispoštovali, a određeni zahtjevi su bili itekako potrebni, smatram da bi se poslao pozitivan signal i pitanje je kako bi se u EU postavili prema Hrvatskoj i koliko bi nam dali vremena. Treba štititi naše nacionalne interese, ali oni nisu u koliziji s onim što EU traži.

 Jesu li naši nacionalni interesi ugroženi, osim što financijski loše stojimo i gospodarstvo nam nije baš najsjajnije?

– Ako provedemo reforme, ja ne vidim bilo kakvu ugrozu.
 

Vraćam se na početno pitanje, je li vam bliži Orban ili Merkel?

– Zašto bi nama bio bliži Orban ili Merkel. Pa mi ovisimo samo o sebi.
 

Što mislite o mađarskoj ili slovenskoj žici na granici? Trebamo li je i mi postaviti?

– Pitanje je kako će se dalje razvijati situacija. Ne smatram da Hrvatska treba sama podnijeti većinu tereta u izbjegličkoj krizi, ali ako će  bez dogovora svih država koje su uključene, neke članice same donositi odluke, onda će i Hrvatska morati donositi odluke kojima će štititi sebe. Vjerujem da je ostalo dovoljno  mudrosti, da su i oni koji vode te države dovoljno racionalni da na kraju neke odluke neće donositi samostalno, nego da će se pristupiti rješavanju problema zajednički. Volio bih da se to dogodi. Ako se tako budu rješavale stvari, možemo očekivati da Hrvatska neće treba rješavati problem na način da diže žicu. I mi smo bili u potrebi i bili smo prognani i ne bih volio taj problem rješavati žicom, to je ono što sam vam rekao i kad smo prije tri mjeseca razgovarali. Ali ako se svi zatvore, mi ne možemo jedini ostaviti otvorene granice. Ne bih volio da dođe do toga da i Hrvatska postavlja žicu, da uopće o tome razmišlja.

 Karamarko je u predizbornoj kampanji kao jedno od važnijih obećanja najavio lustraciju. Podržavate li tu ideju ili ne?

– U nekoliko mjeseci, u kampanji, ali i nakon nje, primijetio sam da se riječ lustracija koristi u različitim situacijama i ljudi je različito tumače. Za mene definitivno nije potrebno otvarati bilo kakav lov na vještice i takav način obračunavanja s prošlošću neće donijeti nikome dobro. Ne bih ulazio u to na koji način gospodin Karamarko promišlja  lustraciju. O tome nismo razgovarali. Ako će se to gurati kao ideja, morao bih čuti što to za nekoga znači i kakav bi to oblik lustracije netko htio provesti. Ne vidim kako bi to pozitivno utjecalo na našu budućnost.

 Argument onih koji se zalažu za lustraciju je da se ne radi o lovu na vještice, nego o pravdi?

– Pitanje je što se želi na kraju postići. Što je u tom slučaju pravda? Ako se želi postići definiranje nečije odgovornosti i rješavanja pojedinih slučajeva, a  nema konzekvenci, kakav je smisao u tome da se ljudima koji danas imaju 30 ili 40 godina spominje što su im radili očevi ili djedovi, tko je bio u ustašama ili partizanima? Zapravo razgovaramo o temi za koju ne znam kako je netko drugi vidi i za koju nitko nije objasnio što bi donijela našoj budućnosti.

Malo napravljeno

Vjerujete li vi da je Milanovićeva Vlada bila nenarodna? Da nije voljela Hrvatsku?

– Stvarno želite reći da ja sada trebam procijeniti je li Milanovićeva Vlada voljela Hrvatsku? Nisam pozvan govoriti tko voli ili ne voli državu. Vjerujem da svaka osoba koja živi u u nekoj zemlji, voli tu zemlju. Protiv toga sam da neke stranke privatiziraju domoljublje i vjeru za  svoje političke interese. Ne vjerujem da se može dogoditi vlada koja neće voljeti svoju zemlju. Ali tko je uopće taj koji će procjenjivati koliko netko voli svoju zemlju i po čemu će to ocjenjivati. Ja to nisam pozvan činiti, niti sam to spreman raditi. Možemo jedino procjenjivati kako je neka vlada radila. Vlada na odlasku prve tri godine nije radila. To je problem. Od cijelog plana koji su imali, malo su toga ostvarili.

Od početka je stav Mosta bio da su i Milanović i Karamarko neprihvatljivi za premijera. Mjesec dana pregovarate s Karamarkom, čini li vam se sada bolji ili prihvatljiviji?

– Opet mogu govoriti samo o poziciji premijera. I dalje mislim da je sadašnji mandatar puno prihvatljiviji nego Milanović ili Karamarko.

Ipak, Karamarko više nije osoba koju znate kroz medije, poznajete ga osobno. Kakvo je sada vaše mišljenje o njemu?

– Ne bih iznosio svoja osobna mišljenja o drugim ljudima na političkoj sceni.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze