Kažnjava se nepravilna naplata participacije, neopravdana bolovanja, loše vođenje medicinske dokumentacije... / Foto Vedran KARUZA
Liječnici su ogorčeni načinom na koji se HZZO prema njima ophodi, udarajući ih po džepu, dok u HZZO-u visoki postotak sankcija smatraju očekivanim i realnim jer na teren, kažu, ne idu nasumično, nego ciljano, na temelju pokazatelja rada ili pojedinačnih dojava pacijenata i državnih tijela
ZAGREB – Nered u zdravstvenom sustavu u zadnjih je pet godina primjetno nabujao, ali se i zdravstvena administracija s njim sve odlučnije obračunava. Moglo bi se to zaključiti iz brojki HZZO-a koje kažu da je državni zdravstveni osiguravatelj lani proveo 6.822 kontrole svojih ugovornih partnera, a u prosjeku je u svakoj drugoj kontroli izrečena po jedna kazna. Prije pet godina, kontrolori HZZO-a bitno su rjeđe i s manje uspjeha izlazili na teren: u 4.414 kontrola provedenih u 2012. godini, tek je svaki četvrti nadzor završio izricanjem opomene ili naplatom novčane kazne.
Problem poslovanja
Statistika govori da je najviše problema u poslovanju bolnica i bolničkih poliklinika, jer se u bolnicama kazna odredi u 68 posto kontrola, a u poliklinikama u čak 74 posto. Opća i dentalna medicina, kao i isporučitelji ortopedskih pomagala, pod udarom sankcija nađu se u prosjeku u svakom drugom posjetu HZZO-ovih kontrolora.
Većina kontrola i tada i danas provodila se u ambulantama opće i dentalne medicine, a liječnici su ozbiljno ogorčeni načinom na koji se zdravstvena administracija prema njima ophodi, jačajući represiju i udarajući ih po džepu. Prema podacima HZZO-a, u oko 6,5 tisuća kontrola provedenih u 2016. godini, u 3.072 slučaja utvrđeno je kršenje ugovornih obveza i izrečeno 1.136 opomena, 1.554 opomene s naplatom štete, 274 opomene s novčanom kaznom, 92 opomene s novčanom kaznom i naplatom štete, 16 opomena pred raskid ugovora, a pokrenuta su i četiri postupka za raskid ugovora. U 2012. godini izrečeno je ukupno tisuću sankcija, a svaka druga odnosila se na novčane kazne ili naplatu štete. Novčanih je sankcija, dakle, s otprilike istim brojem ugovornih partnera, bilo četverostruko manje nego danas.
Dok obiteljski liječnici tvrde da kazne nisu posljedica njihove neodgovornosti nego nerazumljivih naputaka HZZO-a, iz Direkcije HZZO-a odgovaraju da se najčešće radi o nesnalaženju ili neupućenosti liječnika u važeće propise. Razlozi kažnjavanja tako su u pravilu propisivanje lijekova mimo smjernica HZZO-a, nepravilna naplata participacije ili izdavanje putnih naloga, neopravdana bolovanja, loše vođena medicinska dokumentacija…
Najteže sankcije HZZO izriče zbog protuzakonitih postupaka ili upornog kršenja pravila. Raskida se ugovor s ordinacijom dentalne medicine jer je liječnik izgubio licencu, a raskid ugovora čeka i troje privatnika koji u ambulanti nisu radili sami, već su je dali »u podnajam«. Bilo je i liječnika koji su naplaćivali usluge koje pokriva HZZO, nisu zaposlili medicinsku sestru, nepravilno su joj obračunavali plaću, isporučivali su ortopedska pomagala neodgovarajuće kvalitete izvan popisa pomagala HZZO-a…
– Zar je moguće da toliko doktora ne zna raditi svoj posao? Problem su nejasni, nerazumljivi i kontradiktorni naputci HZZO-a, koje svatko tumači na drukčiji način – komentira Ines Balint, članica Izvršnog odbora KoHOM-a.
Svjesno “kršenje”
Zabrinjavajuće je, smatra, što se najviše naknada štete u ordinacijama PZZ-a plaća za propisivanje lijekova po preporuci bolničkog specijalista, iako je riječ o terapiji koju obiteljski liječnici ne određuju sami, već pišu recept u najboljem interesu pacijenta.
– Često se događa da kod teških bolesnika svjesno »prekršimo« klauzulu HZZO-a i propišemo lijek svjesni da ćemo platiti kaznu. Kazne su u zadnje vrijeme toliko učestale, svakodnevne, da to više nećemo moći činiti. Vrijeme je da HZZO upozna građane s njihovim pravima i obvezama – upozorava Balint. HZZO bi, dodaje, morao početi voditi računa o tome tko preporučuje lijek. »Čim je neki lijek propisan, HZZO dobije informaciju tko ga je preporučio i tamo treba slati kontrolu«, zaključuje predstavnica KoHOM-a.
Visoki postotak sankcija u Direkciji HZZO-a smatraju očekivanim i realnim, jer na teren, kažu, ne idu nasumično, nego ciljano, na temelju pokazatelja rada ili pojedinačnih dojava pacijenata i državnih tijela.
– Ne provodimo kontrole samo da bismo kontrolirali svoje ugovorne partnere i time ometali njihov rad. Kandidati za kontrolu su upravo oni ugovorni subjekti čiji pokazatelji rada najviše odstupaju od prosjeka – kažu u HZZO-u.
Doktori odgovaraju da protiv kazni za kršenje pravila nemaju ništa, ako ta pravila nisu apsurdna. Primjerice, za bolovanje koje prekine kontrolor HZZO-a, u slučaju pozitivno riješene žalbe pacijenta liječnik može platiti kaznu i do 15.000 kuna, navodi Balint, iako taj isti liječnik s prekidom bolovanja nema nikakve veze.
