Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 4
Sutra: 4° 4° 4
13. prosinca 2018.
Povratak korijenima

Bogdan Boro Rkman - od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine do sisačko-moslavačkog dožupana

Povratak Bogdana Bore Rkmana u Sisku dočekuju s nevjericom / Snimio Robert FRANK
Povratak Bogdana Bore Rkmana u Sisku dočekuju s nevjericom / Snimio Robert FRANK
Autor:
Objavljeno: 9. lipanj 2013. u 8:07 2013-06-09T08:07:00+02:00

U sisačko-moslavačkoj udruzi branitelja nazivaju ga »ratnim huškačem s perom u ruci« i najavljuju bojkot njegovih aktivnosti, a aktualni predsjednik IO SDSS-a svoj ratni anagažman objašnjava time da je »kao novinar imao radnu obvezu baviti se svojim poslom«

I u ratu liječnik mora liječiti ljude, a veterinar životinje. Novinar poput mene u ratu ima radnu obvezu da se bavi svojim poslom, tim riječima objašnjavao mi je svoje ratno novinarstvo od 1991. do 1995. godine na okupiranom području Banije i Korduna novi dožupan Sisačko-moslavačke županije 44-godišnji Bogdan Boro Rkman.

Razgovor smo na njegov prijedlog, očito ne slučajno, vodili u vukovarskom restoranu Mornar, okupljalištu lokalnih SDSS-ovaca, stranke u kojoj je visokopozicioniran. Kontroverzni Rkman se u Vukovaru ovih dana razdužuje, priprema se vratiti kući, u Topusko, svojim, kaže, 300-godišnjim korijenima. 

  – Na Baniji su mi emocije. Kad sam u Oluji 6. kolovoza '95. morao bježati, obećao sam si da ću se vratiti, kazao mi je Rkman, zagrebački student novinarstva kojeg je početak rata ujesen '91. zatekao u rodnom Topuskom. Nakon 18 godina vraća se »na svoje« kao izborni pobjednik s manjinske srpske liste, i to kao dožupan. Njegov povratak u Sisku i okolici, na području gdje je ubijeno 1600 hrvatskih civila i 560 hrvatskih vojnika i policajaca, dočekuje se oštro, na nož, s nevjericom ne samo zbog Rkmanovog povratka »svojim korijenima«, koliko zbog odluke da se kandidira i bude izabran za dožupana. 

 Prenositelj izjava

Mnogi u Sisku i okolici teško prihvaćaju Rkmanovo preuzimanje političke funkcije u hrvatskoj lokalnoj samoupravi prije svega zato što se u posljednje vrijeme pojavljuju dokazi da je Rkman u ratnom vremenu radio kao novinar koji je tijekom okupacije objavljivao i tekstove u kojima je pisao hvalospjeve o vojsci i vojnicima Republike Srpske Krajine, artiljercima, tenkistima, topnicima i pješaštvu, među kojima su nesumnjivo i oni koji su sudjelovali u brojnim, ali tek manjim dijelom procesuiranim ratnim zločinima. 

  Iz svega proizlazi kako je dožupan Bogdan Boro Rkman, aktualni predsjednik izvršnog odbora SDSS-a, za vrijeme okupacije većeg dijela Hrvatske kao novinar Radija Petrova Gora, dopisnik Srpskog glasa i Nove riječi, Vukovarskih novina, kao i vojnog časopisa Vojska Krajine, bio dio ratnohuškačkog stroja upregnutog u velikosrpsku ideju.

U polusatnom razgovoru koji smo s njime vodili u Vukovaru Rkman je pokušavao relativizirati značaj svojih tekstova i rečenica kojima podiže moral agresorske vojske, širi ekstremizam, Hrvatsku stavlja u kontekst »ustaštva i ustašije«, prijeti oružjem dugog dometa... 

  – Znate i sami kako se pišu reportaže. Javnost mora znati da neke rečenice koje mi se zamjeraju nisu moje, autorske, već prenesene izjave srpskih vojnika s prve linije. Uostalom, mene bi kao novinara vojnog časopisa Vojska Krajine dočekao zadatak, kad i gdje da odem i što moram napisati, pravdao se Rkman u razgovoru. No sve što je pisao, i nije to nijednom doveo u pitanje, sam kaže da je uglavnom pisao iz uvjerenja. 

  Predsjednik Udruge branitelja i policajaca Siačko-moslavačke županije Marijan Smernić kaže kako je sramotno i moralno neprihvatljivo da čovjek koji je poput Rkmana pisao što je pisao danas postaje dožupan.

U razgovoru za naš list dao je do znanja da će bojkotirati situacije u kojima će se Rkman javno pojavljivati kao predstavnik Sisačko-moslavačke županije. 

  – Nažalost, mi donedavno nismo znali sve o Rkmanu i njegovoj prošlosti, kaže Smernić. 

  No kruna novinarske karijere Bogdana Bore Rkmana nisu tekstovi o moćnoj Vojsci RSK i miliciji SAO Krajine, već događaj na veliki srpski praznik – Vidovdan.

Kao osoba od povjerenja i Knina i Beograda 28. lipnja 1995. na okupiranom području Korduna na vojnom poligonu u Slunju za televiziju Knin Bogdan Rkman bio je glavni komentator »Vidovdanske vojne parade korpusa specijalnih snaga Vojske Republike Srpske krajine!«. 

I riječi su oružje

Predsjednik Udruge branitelja i policajaca Siačko-moslavačke županije Marijan Smernić kaže da je velika greška napravljena kad se dozvolilo da se Rkman kandidira i pobijedi na izborima. 
  – Promaknulo nam je tko je on ustvari i što je radio. On je bio ratni huškač s perom u ruci. Djelovao je riječima. I riječi su oružje. Problem je što je taj čovjek legalno izabran. On je aboliran i slobodan. Naš je stav da bi se morao pronaći način da se osobama poput Rkmana, kad već imaju pravo živjeti u Hrvatskoj, barem onemogući da aktivno sudjeluju u političkom životu, kaže Smernić. 
  Boro Rkman pak kaže da je spreman sa svima razgovarati, sa udrugama, pa tako i braniteljskim. 
  – Razumijem njihov gnjev i bijes iz ove vremenske pozicije. Tada smo bili dvije zaraćene strane. No da sam za nešto kriv, ne bih se vraćao i politički angažirao, kaže Rkman.

Iz »srpskog« Slunja

Naš list u posjedu je audio i video zapisa tog ekstremističkog događaja koji je uživo i strastveno prenosio aktualni Sisačko-moslavački dožupan!

Na kompromitirajućem zapisu od 103 minute osim glavnog komentatora Rkmana dominiraju haški optuženici ili osuđenici: predsjednik RSK Milan Martić, načelnik Glavnog štaba vojske RSK general-potpukovnik Mile Mrkšić, komandant grupacije »Pauk« koja je okupljala snage Vojske RSK, Vojske Republike Srpske i Vojske Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Mile Novaković, predsjednik Parlamenta RSK Rajko Ležajić, načelnik operativnih poslova Glavnog štaba srpske vojske Milislav Sekulić. Na bini je bio i Milorad Ulemek Legija, zloglasni šef Crvenih beretki čije su jedinice sudjelovale u zločinima o Hrvatskoj, Bosni i Kosovu, a na kraju su likvidirale i srpskog premijera Zorana Đinđića. 

  – Svečani čas srpske istorije je počeo, kaže Rkman u prvim sekundama prijenosa koji se odvija, napominje, »na srpskom Slunju«. 

  Predsjednik RSK Milan Martić ne zaostaje za Rkmanom: »Ovo je veličanstvena smotra vojske RSK na srpskom Slunju«. 

  Kreće parada, redaju se srpske vojne postrojbe. Redom zločinac do zločinca: bivši komandant 31. pješadijske brigade srpske vojske krajine pukovnik Nikola Gruborović, pukovnik Milorad Stupar, slijedi ešalon tenkova M84 koji predvodi pukovnik Stanko Letić, kojeg Rkman naziva »proslavljenim ratnikom Banije, Korduna i Kupresa«.

Letić je, inače, predmet istrage u RH obzirom da ga se smatra odgovornim za zločin u selima Kraljevčani i Dragotinci u srpnju '91. godine. Istodobno s prolaskom ratnih zločinaca iz vojske Srpske krajine, prostor iznad vojne parade nadlijeću zrakoplovi i helikopteri. Ushićenje je golemo. Buka zaglušujuća.

Rkman se nadvikuje s avionima. I onda još veće ushićenje: eter u kojem se Rkman javlja zrači ponosom i moći. »Predstavljamo raketu K-15 koju su izradili stručnjaci iz Republike Srpske krajine. Ona je u potpunosti djelo domaće pameti. Nosi 500 kilograma eksploziva i ima domet od 150 kilometara. Raketa se zove Krajina. Može se reći: Krajina se brani Krajinom!« 

  Rkman dalje prenosi. Uz puno patetike objašnjava da se »prekaljeni borci i elitne jedinice vojske RSK bore bok uz bok s mladim vojnicima«.

Predstavlja jednog od komandanata oklopno-mehanizovanog bataljona pa kaže da je taj »pred najezdom ustaštva i ustašije morao bežati u RSK«.

Za vrijeme prijenosa, dok pred njim i svečanom binom prolaze razne postrojbe, ima još Rkmanovih komentatorskih bisera: »ukoliko se RH drzne na novu agresiju, maljutke će opet, kao i dosad, za njih biti smrtonosne« ili »tenkisti vojske RSK su kombinacija srca i čelika«. 

  Ako je kod prolaska rakete »Krajina se brani Krajinom« Boro Rkman bio oduševljen, kod prolaska notornog ratnog zločinca Kapetana Dragana i njegovih Alfi dao si je poseban odušak.

Spustio je glas i potiho, s puno poštovanja, najavio je: »Eto i legendarnog kapetana Dragana. Svaki daljnji komentar oko kapetana Dragana i njegovih ljudi je suvišan. U ostvarenju svojih ciljeva oni su odradili sve što su morali«. 

Podoban i provjeren kadar

Cilj Vojne parade korpusa specijalnih snaga Vojske RSK bio je pokušaj demonstracije vojne moći i pokušaj upućivanja prijetnji Hrvatskoj nakon što je samo nekoliko mjeseci prije u akciji »Bljesak« hrvatska vojska porazila 18. zapadnoslavonski korpus vojske RSK. Potom je 30. svibnja na Dan državnosti na zagrebačkom Jarunu održana vojna parada hrvatske vojske i policije u kojoj su hrvatska i međunarodna javnost mogle vidjeti organiziranost, ustroj, opremljenost i druge segmente hrvatskih oružanih snaga. S vojnom paradom na »srpskom Slunju« RSK je htjela odgovoriti »Bljesku« i Jarunu, poslati poruku da su Zagreb i Hrvatska u dometu oružja. Bori Rkmanu sa samo 26 godina, što znači da je bio podoban i provjeren kadar, pripala je čast i obveza da bude ključni televizijski komentator tog događaja. Dotad se već istaknuo s nizom tekstova među ostalim i u vojnom časopisu Vojska Krajine čiji je izdavač bio Glavni štab Srpske vojske krajine u Kninu, a glavni urednik pukovnik Kosta Novaković, osoba za kojom su zbog ratnih zločina hrvatske vlasti podigle tjeralicu! 

Bili su izabrani...

A što o tome, s vremenske distance, sada misli Bogdan Boro Rkman, da li si nešto zamjera, nije li pretjerao s hvalospjevima o ratnim zločincima koje je pretvarao u bogove, junake, spasitelje, borce za opstanak otadžbine, nije li pretjerao kad je Hrvatskoj prijetio teškim oružjima i ratnohuškački poručivao »Krajina će opstati po svaku cijenu«. 

  – Prijenos sam uglavnom odradio prema unaprijed napravljenom scenariju. Kad me pitate o ljudima na službenoj bini, o Martiću, Mrkšiću, Novakoviću ili Legiji, oni su tada naprosto bili politički izabrani ili su bili u vojnom ustroju. Vjerojatno ta situacija, kao i mnoge druge, iz ove perspektive izgledaju drugačije nego što su onda izgledale. Sve ima drugačiji prizvuk. Naprosto je nemoguće o tim stvarima govoriti, a da se u obzir ne uzme kontekst. Našao sam se u tom vremenu gdje se Martićevoj politici nitko nije mogao otvoreno suprostavljati. Predsjednik Općine Vrginmost Dmitar Obradović se suprostavo. Ubili su ga '92. godine. I ja sam imao problema u RSK. Ukazivao sam na šverc nafte, recimo. Srećom, bio sam mlad pa me vjerojatno nisu previše ozbiljno shvaćali. Moglo mi se dogoditi da me zbog novinarskog posla pošalju na frontu gdje bih kod mojih bio obilježen kao bundžija i prijetila bi mi likvidacija. Ista prijetnja dolazila bi mi i s druge strane. Bio bih izložen dvostrukoj opasnosti, pravdao se Rkman, relativizirajući svoje ponašanje 90-ih kada se, što je tvrdio na Vojnoj paradi, »na ovim područjima vodio građanski rat«. 

  Bez obzira što je radio i govorio, Bogdan Boro Rkman ovog tjedna dobit će svoju kancelariju, tajnicu, vjerojatno i službeno vozilo Sisačko-moslavačke županije. Postao je ono što vjerojatno nije nikada mislio da će postati - dožupan u Hrvatskoj!

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka