Novi zakon donosi radikalan zaokret

Birači iz dijaspore morat će se registrirati pred svake izbore

Tihomir Ponoš

Aktivnom registracijom steći će se realan uvid u broj hrvatskih državljana koji trajno prebivaju u inozemstvu, a koji su zainteresirani za glasanje. Konačno se rješava i problem birača smještenih u domovima za starije i nemoćne



ZAGREB  Birači u inozemstvu, preciznije rečeno broj birača u inozemstvu, kojih je na referendumu za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bilo 412.628, odlazi u povijest. Naime, Ministarstvo uprave dalo je u javnu raspravu Nacrt prijedloga Zakona o registru birača koji radikalno mijenja način vođenja broja birača registriranih u inozemstvu. Prema tom prijedlogu birači bez trajnog boravišta u Republici Hrvatskoj morat će prije svakih izbora ili referenduma na kojima imaju pravo glasa obaviti aktivnu registraciju. 


Realan broj


Drugim riječima, oni koji žele na izbore morat će se registrirati kao birači u nadležnom diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske. Na taj način dobit će se realan broj birača u inozemstvu, odnosno u izbornoj jedinici koja se uobičajeno naziva izbornom jedinicom za dijasporu. Istodobno, aktivnom registracijom steći će se realan uvid u broj hrvatskih državljana koji trajno prebivaju u inozemstvu, a koji su zainteresirani za glasanje. Takvom metodom pročistit će se taj dio registra, odnosno popisa, birača, a sami državljani neće biti oštećeni u svojim pravima jer broj zastupnika iz dijaspore biranih na parlamentarnim izborima je fiksiran na tri, bez obzira na odaziv. 


To je tek jedna od novina koje predviđa Nacrt prijedloga Zakona o registru birača. Konačno se rješava način glasanja birača koji su smješteni u domovima za starije i nemoćne. Oni su na prijašnjim izborima teško mogli ostvarivati svoje biračko pravo jer su morali ići na biralište prema prebivalištu, dakle prijavljenoj adresi, a nisu mogli glasati u domu u kojem žive. Zbog dobi, zdravstvenog stanja, ali i moguće udaljenosti doma od biračkog mjesta, mnogima je to bilo nemoguće. Ubuduće će ravnatelji domova za starije i nemoćne morati dostaviti podatke uredima državne uprava, a prema mjestu trajnog boravišta (pojam koji će zamijeniti pojam prebivališta) birača. Nacrt zakona predlaže ispravljanje još jedne nepravde. Naime, uvodi se mogućnost glasanja poslovno nesposobnih birača, ako im sud oduzimanjem poslovne sposobnosti nije oduzeo i biračko pravo.


Štednja




Građanima se ide na ruku i time što se produžuje rok za uvid u popis birača radi ispravaka i dopuna. Prema sadašnjem zakonu taj je rok istjecao 14 dana prije izbora, a sada će istjecati 10 dana prije izbora. Time će i država zaštediti nešto novca. Posljednji dan roka dosad je redovito padao u vrijeme vikenda što znači da su zaposlenici u uredima uprave morali raditi vikendom i prekovremeno, a što im se posebno plaćalo. Ovime se to izbjegava, a kako saznajemo ta je štedljiva inicijativa pristigla iz ureda uprave na – Braču. 


Novost je i uvođenje razlike između registra birača i zaključenog popisa birača temeljem kojega se provode izbori. Registar sadrži sve hrvatske državljane koji imaju biračko pravo, a popis one koji udovoljavaju propisanim uvjetima za izlazak na izbore. Zahvaljujući toj razlici popis birača u Hrvatskoj mogao bi se smanjiti za otprilike 90.000 ljudi. Toliko je, naime, onih koji formalno imaju prebivalište u Hrvatskoj i tu se vode na popisu birača, izvadili su putovnici u nekom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, a nikada nisu izvadili osobnu iskaznicu jer trajno žive u inozemstvu i ona im ne treba. Oni više neće na izbore, osim u slučaju da naprave osobnu iskaznicu.


U skladu s europskim propisima državljanima zemalja članica Europske unije koji imaju boravište u Hrvatskoj omogućit će se glasanje na lokalnim izborima i izborima ze Europski parlament. Javna rasprava traje do 20. kolovoza, a Sabor će o zakonu najesen raspavljati u dva čitanja.


Zakon o boravištu 


Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić smatra da je Nacrt prijedloga zakona korak u dobrom smjeru. »Uvođenjem instituta aktivne registracije znat će se tko je u inozemstvu uopće zainteresiran za izbore, a drugim metodama taj bi se dio popisa birača teško doveo u red zbog nemogućnosti kontrole odjave umrlih birača iz popisa«, kaže Zelić. Reguliranje biračkog prava za osobe koje žive u domovima za starije i nemoćne osobe te osobe lišenje poslovne sposobnosti, ali ne i biračkog prava također smatra koracima u pravom smjeru. Zelić je upozorio da je ovaj zakon itekako povezan sa Zakonom o boravištu o kojem se također raspravlja i kojega se najesen planira usvojiti, a o primjeni kojega ovisi rješavanje problema popisa birača u Hrvatskoj. Predloženi zakon o boravištu Zelić smatra boljim od postojećeg, ali upozorava da osoba koja ima trajno boravište u Hrvatskoj, a ode u inozemstvo, i dalje može unedogled produživati svoje trajno boravište u Hrvatskoj i time postati de facto fiktivni birač.