Sporni ugovori

Bezić o aferi Lugano: ‘Neka rektor Lučin suspendira sam sebe’

Ingrid Šestan Kučić

Heri Bezić / Snimio Silvano JEŽINA

Heri Bezić / Snimio Silvano JEŽINA

Prof. dr. Heri Bezić tvrdi da je rektor bio upućen u planove otvaranja studija u Švicarskoj, te da je rektor i sam potpisao ugovor o suradnji sa sveučilištem iz Napulja  i to nakon što ga je »obavijestio o inicijativi i pripremama za otvaranje Centra u Švicarskoj gdje bi Ekonomski fakultet izvodio nastavu«



RIJEKA  Iako je bivši dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić prvotno tvrdio da nikakav ugovor sa Zakladom Europa iz Umaga o pokretanju studijskih programa u Švicarskoj nije sklopljen, naknadno se, nakon što je Zaklada našoj redakciji dostavila ugovore, sjetio potpisanih ugovora koje ocjenjuje načelnima. Kaže da se radi o ugovorima kojima nisu definirane nikakve obveze, a bivši se dekan jučer sjetio još jednog ugovora.


Riječ je o ugovoru koji je rektor riječkog sveučilišta prof. dr. Pero Lučin prošle godine potpisao sa sveučilištem u Napulju, a upravo je taj ugovor, tvrdi prof. dr. Bezić, bio temelj za pokretanje studija u Švicarskoj.


Bivši dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. Heri Bezić kaže kako bi rektor trebao suspendirati sam sebe, jer je bio upućen u planove otvaranja studija u Švicarskoj.


Neugodno iznenađenje




– Neugodno sam iznenađen rektorovom izjavom o mojoj suspenziji ili mogućoj odgovornosti. U proceduri pregovora sa Zakladom niti u jednom postupku nije prekršen ni Statut Ekonomskog fakulteta, niti Statut Sveučilista pa smatram rektorova izjavu neutemeljenom. Funkciju dekana Ekonomskog fakulteta obnašao sam zadnjih 6 godina u dva uzastopna mandata.


Naravno da su mi dobro poznata ovlaštenja dekana, pravila i propisi fakulteta i Sveučilišta. Poznato je da sam osoba koja u praksi traži od zaposlenika striktno pridržavanje pravila i propisa,  pa sam tijekom mandata u nekoliko navrata bio primoran vršiti kadrovske smjene upravo zbog kršenja pravila i propisa rada na fakultetu. Optužbe da sam potpisao bilo kakav međunarodni ugovor ne stoje.


Dokaz je to što je Zaklada upisana u odgovarajući registar pravnih osoba u Hrvatskoj i ima svoj OIB. Potpisani je ugovor jedan načelni i opći ugovor kojim se definira što je sve u budućnosti potrebno pripremiti da bi do konkretne suradnje došlo.


Dakle s takvim općim ugovorom kojim se planira suradnja, upoznavati Senat bilo bi neozbiljno. Daljnji provedbeni akti koji su trebali uslijediti i koji bi kao konkretan oblik suradnje bili vrijedni pažnje Senata nikad nisu niti doneseni. Dakle, Senat nije uskraćen niti za jednu relevantnu informaciju. Što se međunarodnih ugovora tiče, moram podsjetiti rektora da je još 20. srpnja 2015. potpisao međunarodni ugovor o suradnji sa sveučilištem iz Napulja.


Ugovor je potpisan nakon što sam ga na zajedničkom sastanku obavijestio o inicijativi i pripremama za otvaranje centra u Švicarskoj gdje bi Ekonomski fakultet izvodio nastavu. Čudi me da je rektor to zaboravio. Ugovor su potpisali rektor prof. dr. Lučin i rektor prof. dr. Paolisso.


Univerzitet u Napulju jedan je od najvažnijih partnera i okosnica planirane suradnje sa Zakladom, pa će rektor morati razmisliti o suspenziji i tog ugovora. Pretpostavljam da je o tom ugovoru obaviješten Senat, jer u skladu sa Statutom Senat je trebao biti obaviješten. Međunarodni ugovor o suradnji s navedenim sveučilištem ja kao dekan u skladu sa svojim ovlaštenjima nisam niti mogao potpisati, niti sam potpisao  –  tvrdi prof. dr. Bezić.



Prof. dr. Heri Bezić tvrdi kako logo Sveučilišta nikada nije ustupio Zakladi, no predsjednica Zaklade Leopoldina Frigula našoj je redakciji dostavila još jedan dokument iz kojeg je vidljivo suprotno. Riječ je o pisanoj obavijesti  prof. dr. Bezića Zakladi u kojoj samo pet dana nakon potpisivanja operativnog ugovora Zakladu obavještava o pristupanju Ekonomskog fakulteta realiziranju Odjela za europske studije, kao akademskog naziva podružnice Zaklade u Luganu. »Sukladno tome u prilogu vam šaljem logo našeg fakulteta i sveučilišta za potrebnu komunikaciju i publikacije«, stoji, između ostalog,  u dopisu.– Evidentirali smo da će se u gore navedenom Odjelu, a kojim će upravljati Zaklada Europa, realizirati preddiplomski i diplomski studiji, a koje će naš fakultet realizirati u Švicarskoj, Luganu. Također, bivši je dekan istim tim dopisom odobrio ukupno 200 upisnih mjesta za preddiplomski i diplomski studij međunarodne ekonomije koji će izvoditi, iako rektor prof.dr. Pero Lučin tvrdi da se upisna kvota bez znanja Senata ne može određivati. U istom dopisu prof.dr. Bezić je odgovornom osobom proglasio voditeljicu evidencije studija Ekonomskog fakuleta te je po svakom upisanom studentu zatražio tisuću eura školarine i 300 eura za upisninu, ali i podmirenje troškova riječkih nastavnika za boravak u Švicarskoj i to izravno Ekonomskom fakultetu. Ujedno je Zakladu obavijestio da je on sam predstavnik Ekonomskog fakulteta u Znanstveno-nastavnom odboru Odjela. Taj je odbor naknadno nazvan Znanstveno-tehnički odbor, a prije tri dana Bezić je tvrdio da uopće ne zna da je član odbora. Istu je tvrdnju iznio i sadašnji dekan prof.dr. Alen Host, dok predsjednica Frigula iznosi drugu priču. – Sadašnji i bivši dekan prije dva su tjedna bili na konferenciji u Švicarskoj na kojoj je jedna od točaka bila imenovanje članova odbora i nitko se od njih nije pobunio da ne želi biti član. Nitko nam nije rekao da odustaje od ugovora i da studijske programe neće provoditi. O tome da odustaju saznali smo iz medija. Mi imamo potpisane ugovore i što se nas tiče sve je čisto – kaže Frigula.I bivši i sadašnji dekani Ekonomskog fakulteta tvrde da u upisima studenata na enormno skupe studije ne sudjeluju, kao što ne provode nikakve programe u Švicarskoj, međutim Frigula kaže kako će do upisa tek doći.– Naravno da studenti još nisu upisani. Tek se održavaju prijemni ispiti, a sami upisi bi trebali biti u prosincu. Za sada se uplaćuju samo troškovi pristupanja prijemnim ispitima u iznosu od 150 eura, a Ekonomskom fakultetu nije još ništa uplaćeno jer se nitko za studije iz ekonomije nije javio. Imamo prijave samo za studije iz područja medicine, navodi Frigula.  Ocjenjujući sve brljanjem Ekonomskog fakulteta, Frigula kaže kako nije bila upoznata s činjenicom da Sveučilište u Rijeci o studijima u Švicarskoj ništa ne zna te navodi da je ugovor o suradnji u organizaciji izvođenja sveučilišnog diplomskog studija u Luganu, gdje su se prvotno studiji trebali izvoditi, sastavio sam prof. dr. Bezić.


Teško biti vidovit


Što se Zaklade tiče, dodaje, razvidno je da nisu ispoštovane obveze koje je Zaklada preuzela općim ugovorom te zbog narušenog povjerenja nema alternative prekidu suradnje.


– Slažem se i s mišljenjem sadašnjeg dekana izv. prof. dr. Hosta da je teško biti vidovit i procijeniti psihu i namjere ljudi s kojima svakodnevno surađujemo. Što se tiče korištenja loga Sveučilista u Rijeci, možemo samo pretpostavljati da je Zaklada neovlašteno koristila logo sa spomenutog ugovora sa Sveučilistem u Rijeci. Iz fotografije koja prikazuje jedan od mojih sastanaka u sklopu dogovora i pregovora, vidi se i nespretnost njihove administracije i nepoznavanje titula koje se koriste u Hrvatskoj – ističe prof. dr. Bezić. Cijeli slučaj povezuje i sa skorim izborima za rektora Sveučilišta u Rijeci.


– Unatoč sugestijama mnogobrojnih kolega iz akademske zajednice, a i šire, ne namjeravam se kandidirati za novog rektora Sveučilišta u Rijeci. Nadam se da će nakon ove izjave napokon prestati napadi kojima je očiti cilj bila diskreditacija mene kao osobe –  kaže bivši dekan.


Državno sveučilište


Rektor prof. dr. Pero Lučin sjeća se potpisivanja ugovora sa sveučilištem u Napulju, kao i da mu je prof. dr. Bezić najavljivao suradnju u Švicarskoj.


– Ugovor sam potpisao, a ono što mi je bilo bitno, jest da je to državno sveučilište, a ne neko sumnjivo sveučilište. Dekana sam podržao u razvijanju suradnje, jer riječ je o jednoj u nizu takvih inicijativa koja je u skladu s ciljem internacionalizacije sveučilišta. Sve bi to bilo u redu da je napravljeno kako treba, no nije. Nisu poštovane procedure, nitko nije odobrio korištenje identiteta riječkog sveučilišta, a upisne kvote nitko osim Senata ne može odobriti. Ne može ih ni rektor svojevoljno donijeti – zaključuje rektor Pero Lučin.