Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
12. studenoga 2019.
Stvarnost drugačija od Obiteljskog zakona

Bez poreznih olakšica: Izvanbračna zajednica za državu je brak samo kad se - raspadne

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 15. rujan 2014. u 7:27 2014-09-15T07:27:00+02:00

Izvanbračni partneri ne mogu dobiti poreznu olakšicu u slučaju potpore za uzdržavanje, ne mogu primjerice jedno drugom, kao bračni partneri darovati kuću, stan ili auto, a da pri tome ne plate porez

ZAGREB » Vlada je prije nekoliko mjeseci novim Obiteljskim zakonom pripisala da izvanbračna zajednica koja traje najmanje tri godine stvara iste osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica. Ako je u toj zajednici rođeno dijete nije nužno ni da traje tri godine. No, stvarnost je nešto drukčija i u njoj ta pravila ne vrijede.

 Izvanbračni partneri možda će na sudu uspjeti podijeliti imovini kad se raziđu, moguće je da nakon deset godina zajedničkog života i smrti jednog partnera drugi postane njegov nasljednik opet u sudskom postupku, ako nije bilo oporuke. Dakle, kad se izvanbračna zajednica raspala iz bilo kojeg razloga država je tretira kao brak, no dok ona postoji odredbe Obiteljskog zakona još su samo mrtvo slovo na papiru. Izvanbračni partneri ne mogu dobiti poreznu olakšicu u slučaju potpore za uzdržavanje, ne mogu primjerice jedno drugom, kao bračni partneri darovati kuću, stan ili auto, a da pri tome ne plate porez.

  Nedavno je takvu odbijenicu dobio i par s kojim smo razgovarali, koji žive u izvanbračnoj zajednici deset godina i imaju dvoje djece. Njih je novi članak 11. Obiteljskog zakona koji govori o tome da njihova zajednica ima iste imovinske učinke kao i bračna ponukao da konačno auto koji partnerica vozi pet godina, a na ime je njezinog nevjenčanog supruga, putem darovanja, »urede i u papirima« , kako su nam objasnili. No, Porezna uprava tražila je od njih da plate porez.

Opravdan razlog

U poreznoj upravi nitko nije pogriješio, držao se zakona koji reguliraju poreze, a to što nešto piše u Obiteljskom zakonu ne tiče se razrezivanja porezne osnovice, olakšica i naplate poreza. U Poreznoj upravi su naširoko i detaljno objasnili razloge za svoje postupanje. Tako su krenuli od toga da »sukladno svojoj općoj politici, pojedine kategorije toga društva država osobito štiti, te da je jedan od načina i taj da ih oslobodi, izuzme ili im umanji obvezu poreznog davanja«. Napominju da pri tome traže »opravdane razloge kao i javnu prepoznatljivost tih razloga za takvo ponašanje države«.

  Takva bi se napomena mogla protumačiti kao to da je brak opravdan i prepoznatljiv razlog za poreznu olakšicu, dok očito izvanbračna zajednica nije.

U pitanju efikasnost

U Poreznoj upravi pojašnjavaju i to da bi utvrđivanje izvanbračnog statusa poreznih obveznika kod primjene poreznih propisa značilo utvrđivanje prethodnog pitanja, čime valjda misle na to postoji li doista izvanbračna zajednica, što značajno produžuje sam porezni postupak. A, taj postupak mora, napominju iz Porezne uprave biti jednostavan, učinkovit i ekonomičan, te tako omogućiti što efikasnije ubiranje poreznih prihoda kao čimbenika stabilnosti proračuna.

  U stvarnosti postoje različiti oblici neformalnog zajedničkog života muškarca i žene s većim ili manjim obilježjima bračne zajednice. Za razliku od braka koji se sklapa i prestaje na način propisan zakonom, izvanbračna zajednica zasniva se i raskida neformalno. Stoga, budući da regulacija njezinih pravnih učinaka u propisima nije ujednačena, na sudovima je da u svakom pojedinom slučaju utvrde postojanje odnosno nepostojanje izvanbračne zajednice i to uglavnom vezano uz postupak u kojem se to utvrđenje traži primjerice. ostavinski, kazneni, imovinski, naknada štete..., objašnjavaju iz Porezne uprave kako tretiraju izvanbračnu zajednici i kako se i u kojim slučajevima ona može izjednačiti s bračnom.

Diskriminacija

U Poreznoj upravi s pravom napominju da ne bi mogli baš svaki par, koji se zaželi poreznih olakšica tretirati kao izvanbračnu zajednicu i da za to moraju imati dokaz prije nego se odreknu državnih prihoda. No, koliko god to njima bilo teško Obiteljski zakon tretira izvanbračnu zajednicu u imovinskim odnosima kao bračnu i zabranjuje diskriminaciju i ako država ne želi da te odredbe zakona ostanu mrtvo slovo na papiru morat će očito takav stav proširiti i na drugo zakonodavstvo. Takva je inicijativa, s posebnim naglaskom na porezne zakone, došla i od pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ali se ništa nije dogodilo.

  Tako će izvabračni partneri u Hrvatskoj i dalje, koliko god to bilo apsurdno, imati prava bračnih drugova u trenutku kad njihova zajednica iz nekog razloga prestaje, ali ne i dok žive u njoj.

 
 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.