Bajić: Korupcija nije u padu jer policija ne radi dovoljno, sve je na plećima USKOK-a

Zaslugu za progon korupcije imaju prvenstveno USKOK, pa i on osobno, a znatno manje policija, naglasio je Bajić u svom izvješću o kojem će Sabor raspravljati uoči izbora

ZAGREB  Netom prije parlamentarnih izbora, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u Saboru će dobiti priliku iskazati podršku Mladenu Bajiću. Naime, na dnevnom redu posljednje sjednice Sabora u ovom sazivu naći će se izvještaj glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića o radu državnih odvjetništava za 2010. godinu. Zastupnicima će sigurno najzanimljiviji biti dio izvješća koji se odnosi na rad USKOK-a, što je i razumljivo, jer je borba protiv korupcije sastavni dio programa i vladajuće stranke i oporbene koalicije. A kako će godišnje izvješće o radu DORH-a biti uvršteno na dnevni red pred kraj sjednice, odnosno pred sam početak službene izborne kampanje, za očekivati je i žustru raspravu o radu USKOK-a.Porast broja anonimki

U svom godišnjem izvješću Saboru, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić prilično je jasno naglasio da zaslugu za progon korupcije imaju prvenstveno USKOK, pa i on osobno, a znatno manje policija. Naime, iz godišnjeg Bajićevog izvještaja Saboru proizlazi da je 2010. godine zabilježen pad prijava za organizirani kriminal i korupciju kojima se bavi USKOK. Ukupan broj prijava zanemarivo je manji nego 2009. godine, ali značajno je porastao broj neutemeljenih anonimki za zlouporabe položaja i ovlasti protiv sudaca i državnih službenika, dok su prijave za korupciju u užem smislu te za organizirani kriminal u padu. Međutim, ne radi se o stvarnom padu, zbog čega se u izvješću izražava zabrinutost.

– Svi pokazatelji do kojih dolazimo ukazuju kako korupcijska kaznena djela nisu u padu. Korupcija je nesumnjivo i nadalje prisutna, a nema ni odgovarajuće društvene osude korumpiranih pojedinaca, što sve nameće zaključak kako je razlog pada broja prijava smanjena otkrivačka djelatnost, a ne smanjenje broja ovih djela – navodi se u Bajićevom izvješću.

Rad na velikim antikorupcijskim predmetima ne može biti opravdanje za takvo stanje, istaknuto je u godišnjem izvješću DORH-a. Pritom, u radu na takvim predmetima, »rezultat istraživanja i provođenja izvida od strane državnog odvjetništva«, traže se posebna znanja zbog čega na njima radi više zamjenika USKOK-a, koje često, navodi se u izvješću, koordinira i osobno glavni državni odvjetnik.Pod formulacijom »smanjene otkrivačke djelatnosti« podrazumijeva se ponajprije policija, što se u izvješću i precizira. Upozoravajući kako USKOK može voditi i nekoliko velikih predmeta istodobno, u izvješću Bajić navodi kako je potrebno promijeniti pristup »tijela otkrivanja na srednjoj i lokalnoj razini«.

– Nije za očekivati da 28 dužnosnika USKOK-a uz rad na najsloženijim predmetima koordinira i provodi izvide u svezi otkrivanja i prikupljanja nužnih podataka za svako korupcijsko kazneno djelo. Policija, ali i druga tijela, moraju imati aktivniji pristup u radu na ovom području, navodi se u godišnjem izvještaju u kojem se primjećuje da i neka niža državna odvjetništva imaju pogrešan stav da se ne trebaju baviti kaznenim djelima korupcije.

Doduše, glavni državni odvjetnik u svom je izvješću Saboru pohvalio rad policajaca i poreznih službenika uključenih u uskočke timove, navodeći kako je takva suradnja znatno skratila vrijeme potrebno za prikupljanje dokaza, pa je u ponekim slučajevima na taj način u par dana obavljen posao koji bi se inače radio nekoliko mjeseci.

U svom izvješću Bajić nije ostao dužan ni novinarima. Istaknuvši da su USKOK i DORH u velikim antikorupcijskim predmetima izloženi vrlo strogom sudu javnosti, upozorio je i da su tužitelji često prozivani bez osnova, pa i onda kad još nisu ni primili prijavu, a javnost smatra da su činjenice utvrđene u medijskim izvještajima. Stres zbog složenosti rada, ali i pritiska javnosti, uzrok je poteškoćama u popunjavanju USKOK-a, procijenio je Bajić u svom godišnjem izvješću.