ZAGREB – Lokalne vlasti ubuduće će kod izrade ili izmjene prostornih planova morati tražiti, osim resornog Ministarstva graditeljstva, i suglasnost Ministarstva državne imovine i Ministarstva poljoprivrede, jedna je to novina koju donosi prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom.

Nikome nije cilj otežati donošenje prostornih planova, niti intervenirati u poslove lokalnih vlasti, objašnjavaju na radnom sastanku u Ministarstvu imovine, ali i država mora zaštititi svoju imovinu, koja je često stradala i gubila na vrijednosti u promjenama prostornih planova. Tako se događalo da u nekom gradu, državna parcela uz hotel, koja je bila građevinsko zemljište, postane zelena zona u kojoj se ne može graditi, a da se zelene zone s privatnim parcelama istovremeno proglase građevinskom zonom i dobiju na vrijednosti.

No, nije to jedini slučaju gdje je državna imovina gubila na vrijednosti ili država nije uprihodovala očekivani iznos od toga što je netko koristio njezinu imovinu. Događalo se to i u kampovima kojima je država vlasnik i gdje se u brojnim slučajevima državna zemljišta koriste bez ugovora, pa godinama država ne naplaćuje najam. Sugovornici iz Ministarstva države imovine ističu da je to možda primjer najlošijeg upravljanja državnom imovinom, a osim što godinama nisu plaćale najam, privatne tvrtke su to zemljište koristile bez valjanih ugovora.

Slično je i s poslovnim prostorima i stanovima koji se koriste bez ugovora o najmu, ali u brojnim slučajevima se za to ne plaća nikakva naknada. Tako država ima 907 stanova u svom vlasništvu u koje su sadašnji stanari useljeni bespravno, i plan je Ministarstva državne imovine da ti stanari ili kupe stanove prema njihovoj tržišnoj vrijednosti ili da plaćaju tržišnu vrijednost najma. Slično je i s poslovnim prostorima od kojih većinu ne koriste zakupci koji su s državom sklopili ugovor po povojnim cijenama nego najčešće te prostore daju u podzakup po puno većim cijenama.