ZAGREB   Austrijska državna agencija HETA, koja je na sebe preuzela sve loše plasmane Hypo Grupe, objavila je oglas kojim do 25. studenog za 102 milijuna eura prodaje deset poslovnih kredita, kako se navodi, »osiguranih nad postrojenjem i zemljištem na jednom hrvatskom otoku i nad nekretninama u Zagrebu«. Nesumnjivo je riječ o potraživanjima Hypo banke prema Dioki Grupi, koja su osigurana, između ostalog, i hipotekom nad zemljištem za LNG terminal na Krku u vrijednosti od 23,5 milijuna eura.

Na pitanje znači li to potencijalnu opasnost za državu koja planira graditi terminal, no nije otkupila zemljište, u tvrtki LNG Hrvatska odgovaraju kako nikakve opasnosti nema. Ističu da otkup potraživanja ne znači automatski i vlasništvo nad zemljištem, već samo preuzimanje založnog prava. Osim toga, kako navode, tko god postao novim vlasnikom zemljišta, država će ga, s obzirom da je LNG terminal strateški hrvatski, ali i EU projekt, izvlastiti uz pravičnu naknadu.

I prije godinu i pol dana mediji su pisali o tome da je HETA oglasila prodaju loših kredita Hypo banke Dioki grupi, za oko 90 milijuna eura. Na taj se natječaj navodno bilo javilo desetak ponuđača, no njegov ishod nije poznat.

U travnju ove godine u Zagrebu su se, međutim, pojavili navodni strani investitori, ali nepoznati, okupljeni u konzorcij koji predvodi kanadska Pulsat Global Capital razvojna grupa. Javno su konstatirali da su u postupku preuzimanja zemljišta u Omišlju te da će ono »uskoro sigurno biti njihovo«, te da država na njemu neće moći ništa graditi.

Činilo se tada da su možda Kanađani od HETA-e otkupili potraživanja nad zemljištem, no objava novog agencijskog oglasa to demantira. Međutim, Kanađani su tad naglasili i to da država neće moći razvlastiti novog vlasnika zemljišta ukoliko on, što su najavljivali za sebe, ima namjeru graditi također LNG terminal, za koji je zemljište i namijenjeno.

Država sama zemljište nije otkupljivala jer je hipoteka od 23,5 milijuna eura, moglo se čuti iz Milanovićeve i Oreškovićeve vlade, precijenjena, ali i zato što se oslanja na mogućnost izvlaštenja. Osim toga, za bivše je Vlade bilo besmisleno otkupljivati zemljište dok još ne postoji niti investitor u LNG terminal.

Investitori su se tražili, kao i zakupci, za kopneni terminal kapaciteta od oko šest milijardi kubika plina godišnje, makar je kasnije donesen zaključak da se ide u gradnju plutajućeg terminala s manje od dvije milijarde kubika. Kako je EU Hrvatskoj odobrio sredstva za izradu dokumentacije za kopneni, veliki terminal, tek kad sva ta dokumentacija bude napravljena, moći će se krenuti u prenamjenu, odnosno prilagodbu dokumentacije za izvođenje plutajućeg terminala. Hoćemo li dotad još uvijek imati zainteresirane investitore, vrlo je upitno.