Ministar Uprave i član Predsjedništva SDP-a

Arsen Bauk: Referendum o definiciji braka nije referendum o pravu na obiteljski život

Tihana Tomičić

Organizatori referenduma nisu uspjeli u naumu – da unošenjem definicije braka u Ustav postignu da Zakon o životnom partnerstvu bude neustavan. No to ne znači da 1. prosinca neće biti važan datum, ipak igraju Dinamo i Hajduk



Kako komentirate odluku Ustavnog suda da se referendum o braku kao zajednici muškarca i žene ipak održi 1. prosinca?


– Odluku da se referendum održi 1. prosinca donio je Sabor, a ne Ustavni sud.


Je li ovo pobjeda desnice?




 – Ne razumijem pitanje. Ustavni sud je utvrdio da je pitanje ustavno (što je rekao i premijer Milanović), da je referendum de facto besmislen jer da ista odredba već postoji u Obiteljskom zakonu i da neće imati utjecaja na donošenje Zakona o životnom partnerstvu (što sam govorio ja), te da su nam referendumska pravila nedorečena (što smo govorili više-manje svi).


Je li time Ustavni sud na neki način otkazao poslušnost vlasti?


 – Poslušnost Ustavnog suda vlasti je u pravilu svojstvo zemalja u kojima je za homoseksualce zapriječena kazna zatvora ili smrtna kazna. Ovakvo pitanje je uvredljivo i za sud i za vlast.


Zašto niste podržali one koji su tražili da se ispita ustavnost referendumskog pitanja o promjeni Ustava na inicijativu udruge U ime obitelji?


– To je predsjednik SDP-a vrlo precizno objasnio u svom nastupu na HRT-u prije par dana. Ustavni sud je potvrdio da je bio u pravu. Svaka sljedeća rečenica bila bi rečenica previše.


A ovo što ste rekli je premalo. Vlada je mogla pokrenuti to pitanje i biti uvjerljivija u zastupanju lijevih i građanskih stavova.


– Izvršna vlast imala je samo jednu ulogu: da prebroji potpise građana, i to smo i učinili.


Pa zašto Sabor to nije učinio? Imate većinu?


– I to je rekao Ustavni sud, a to je da je pitanje ustavno. Stoga to nije bilo potrebno. Što se tiče referendumskih pravila, a posebno onih o temama o kojima se ne može odlučivati na referendumu i o potrebnom broju birača za izlazak na referendum za to vladajuća koalicija nema dovoljnu većinu.


Kolika bi po vama trebala biti izlaznost, 50 posto?


– Još traje rasprava, po meni za promjenu Ustava treba glasati najmanje 2/3 od broja birača izašlih na posljednje parlamentarne izbore, a za promjenu zakona pola od toga. Govorim o broju glasova »za«, ne o izlaznosti. Nadam se da će na tom tragu biti i ustavna rješenja.


Dakle, nefiksna kvota?


– Ma to je više-manje broj od oko 1,4 – 1,6 milijuna birača, a kakva će biti točna definicija prepustimo radnoj skupini. Važno je da pravila budu jasna.


No, Ustav će se svakako mijenjati?


– Da. Po meni, neka sadašnja rješenja potiču polarizaciju u društvu i osobno nisam za to da se Ustav može mijenjati referendumom. Ustav je rezultat najšireg dogovora i društvenog konsenzusa, i donosi se dvotrećinskom većinom. Tako je prošla i ova odredba oko samog referenduma koja se pokazuje loša i treba je mijenjati.


U kom obliku možemo očekivati konačni izgled Zakona o životnom partnerstvu?


– U sličnom u kojem je i u javnoj raspravi. To znači, niz prava za takve zajednice.


Znači zapravo ste doskočili desnici – istospolne osobe ostvarivat će prava kao iz bračne zajednice?


 – Nije nam bio cilj nikome doskočiti. Cilj nam je bio jednoj manjinskoj skupini osigurati određena prava koja nikog drugog ne ugrožavaju.


Koji su mogući scenariji, u kojem smjeru se može razviti priča oko referenduma, postoji li još neka »kvaka« da se i uz referendum Ustav ne izmijeni na traženi način?


– Kako to mislite? Prva je mogućnost da na referendumu odgovor »za« dobije većinu – tada će brak biti zajednica muškarca i žene, ali u Ustavu. Drugo je da na referendumu većinu glasova dobije stav »PROTIV« – tada će brak biti zajednica muškarca i žene, ali u Obiteljskom zakonu. I postojala je treća mogućnost, da se referendum ni ne održi, i tada bi brak bio zajednica muškarca i žene u Obiteljskom zakonu. Doista dramatična razlika, zar ne?


Osim životnog partnerstva, koje je isto kao brak, ali nije brak?


– Ustavni sud je i u tom dijelu bio jasan. Referendum o definiciji braka nije referendum o pravu na obiteljski život. Životno partnerstvo jest zajednica obiteljskog života istospolnih parova. To piše u članku 2. Nacrta prijedloga Zakona o životnom partnerstvu. To pokazuje da smo u potpunosti na tragu prakse Europskog suda za ljudska prava, ali i na tragu onoga što je Ustavni sud, jasnije i direktnije nego ikad potvrdio u svom priopćenju. A što je najvažnije, organizatori referenduma nisu uspjeli u svom naumu – da unošenjem definicije braka u Ustav postignu da Zakon o životnom partnerstvu bude neustavan. Time je ovaj referendum doista postao besmislen.


No to ne znači da 1. prosinca neće biti važan datum, ipak igraju Dinamo i Hajduk u Maksimiru.