Crkva u Hrvata istaknula je spremnost i potrebu pomoći izbjeglicama, kao komentar na poziv pape Franje, no za sada nisu izložili plan da svaka župa prihvati jednu izbjegličku obitelj.  Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup Želimir Puljić poručio je jučer kako je svoju izjavu na tragu apela pape Franje izrekao već 1. rujna.

– Mi smo doživjeli i dobrotu ljudi, mi smo doživjeli kako su nam ljudi pomagali iz inozemstva, kako smo mi ljude ugošćavali, pričao je tada Puljić, upućujući tada »apel našim ljudima da imaju široko srce, ako se dogodi da nama neki val izbjeglica dođe«. Spomenuo je tada i mogućnost otvaranja vrata crkvi i župnih ureda da se prime ljude u potrebi. Čak je napomenuo i kako nije vrijeme za propitkivanje je li netko među onima koji bježe s Bliskog istoka terorist, jer se radi o potrebitima.

Iskustvo brige

Većina ostalih crkvenih dostojnika jučer se odlučila na šutnju, ali se oglasila i Zagrebačka nadbiskupija. Medijima su tako naveli da »Zagrebačka nadbiskupija i općenito Crkva u Hrvatskoj ima iskustva brige za prognane i izbjegle kako za vrijeme Domovinskog rata tako i rata u Bosni i Hercegovini i na Kosovu kada su tisuće prognanih živjeli u župama u pastoralnim dvoranama i drugim crkvenim prostorima«. Uz to su dodali kako će iz tog bogatog i teškog iskustva »Crkva znati odgovoriti na izazove pružanja pomoći bližnjima«. Tako da ni zagrebački dio katoličke crkve nije nedvosmisleno kazao da će prihvatiti izbjeglice po svojim župama.

Papa Franjo je baš djelovanje, a ne riječi naveo kao ključ trenutnog stanja u svojoj poruci iznesenoj u nedjeljnom Angelusu.

Obvezujuće kvote

Dok se izbjeglička kriza u Europi ne smiruje, s nestrpljenjem se iščekuje govor o stanju Unije predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera koji bi u srijedu trebao iznijeti detalje Komisijinog plana o razmještaju dodatnih 120 tisuća izbjeglica iz Italije, Grčke i Mađarske u druge zemlje članice EU. Francuski predsjednik Francois Hollande jučer je izjavio da će Francuska primiti 24 tisuće izbjeglica čime je neizravno potvrdio detalje tog plana koji su dosad »iscurili« u javnost. Najveći dio ljudi trebale bi prihvatiti Njemačka, Francuska i Španjolska, ukupno gotovo 60 posto. Hrvatska bi trebala primiti 1.064 osobe.

U Komisiji jučer nisu htjeli komentirati detalje Junckerovog govora i plana, poručivši tek da će o njemu ministri unutarnjih poslova zemalja članica EU-a imati priliku raspravljati na sastanku 14. rujna. Neke članice EU-a, poput Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, protive se obvezujućim kvotama, dok su se Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel založili za to da raspodjela izbjeglica među članicama EU-a bude obvezujući mehanizam. Kancelarka Merkel je jučer ponovila da tako velik priljev izbjeglica i migranata ne može pasti na teret samo nekoliko zemalja Unije. Ustvrdila je i da će se Njemačka dolaskom velikog broja migranata promijeniti, ali se nada da će ta promjena biti pozitivna. »Ovo što sada proživljavamo je nešto što će nas zaokupljati u nadolazećim godinama i to nas mijenja, a mi želimo da ta promjena bude pozitivna. Vjerujemo da će tako biti«, izjavila je, kako prenosi Hina, Merkel novinarima.