Veća izlaznost koja je u nedjelju obilježila europske izbore pokazuje jačanje vjere građana u demokratski proces, ocijenili su politički analitičari, koji su također istaknuli da desne i populističke stranke nisu ostvarile rezultat kakav su uoči izbora najavljivale.

Prema projekcijama budućeg saziva Europskog parlamenta na temelju djelomičnih rezultata iz država članica, dvije najjače stranke ostaju Europska pučka stranka sa 178 mandata, 38 manje nego dosad, i socijalisti sa 153 zastupnika, 34 manje nego u dosadašnjem sazivu.

Liberali su treća po snazi skupina koja zajedno sa zastupnicima s liste francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ima 109 mandata, 40 više nego dosad. Zeleni su dobili 64 mandata,12 više nego dosad.

Povjesničar Tvrtko Jakovina rekao je za Hinu kako je dobar pokazatelj velika izlaznost koja predstavlja »povratak vjere u demokraciju kakvu imamo« i koja podrazumijeva nužnost sudjelovanja na izborima.

Na izbore je izašlo više od 51 posto glasača u EU, što je najviše od prvih izravnih izbora 1979. kad je izlaznost iznosila gotovo 62 posto i od tada padala. Prije pet godina iznosila je svega 42,61 posto.

On je istaknuo i kako su se, iz perspektive nekoga »tko se bojao puno strašnijeg rezultata«, dogodili ohrabrujući pokazatelji.

»S obzirom kakvi su se sve procesi događali, poput krize vodstva i savezništva u Europi, te kako je europski projekt ostao sam između Vladimira Putina, mijenjajuće Amerike i s treće strane rasta režima u različitim dijelovima svijeta koji su nacionalistički i sebični, smatram da se Europa nije promijenila, dapače, pojačala je svoje tradicionalne vrijednosti«, smatra Jakovina.

Dodao je kako se nije ostvarilo ono što se najavljivalo da bi se moglo dogoditi, da se »populističke, ekstremne i krajnje destruktivne stranke nametnu kao jako dominantne i vidljive na europskoj političkoj pozornici«.

Zaključio je kako u Europi postoji kriza lijevih stranaka, no da se ti glasovi nisu prelijevali »potpuno suprotnim strankama« jer su Zeleni jednim dijelom preuzeli ulogu ljevice.

»Zelene teme očito odražavaju ono što naš svijet živi, samo mi u malim zemljama, zatvorenima u vlastite nacionalizme to ne vidimo, ali globalno zagrijavanje je velik problem« protiv kojeg se nemoguće boriti nacionalnim politikama, smatra taj povjesničar.

Politički analitičar Žarko Puhovski referirao se također na bolje rezultate Zelenih, rekavši kako »ljudi u svijetu polako shvaćaju što su problemi budućnosti i ne žive, kao u Hrvatskoj, na razini Domovinskog rata i NOB-a«.

Puhovski je za Hinu rekao kako izbori pokazuju da su konzervativci i dalje najjači u Europi, da ljevica slabi »ali ne može nestati«, a da jačaju populizam i krajnja desnica, iako je mislio da će oni ostvariti bolji rezultat.

Oko budućeg formiranja Europske komisije Puhovski prognozira »velike igre« u kojima bi Zeleni i liberali mogli imati »ucjenjivačku ulogu«.

»Bit će jako dugog natezanja«, predviđa Puhovski.

Višeslav Raos smatra kako gubici pučana i socijalista, koji su u prošlom sazivu samostalno mogli formirati većinu u parlamentu u kojem sjedi 751 zastupnik, znače da Manfred Weber, vodeći kandidat EPP-a za predsjednika Europske komisije, više nije glavni favorit za tu funkciju.

Za natpolovičnu većinu treba imati 376 mandata te EPP i socijalisti više nemaju većinu koju su imali dosad, ali ako im se pridruže liberali imali bi uvjerljivu većinu od 440 mandata.

»Liberali (ALDE) lukavo prije izbora nisu htjeli ići samo s jednim, nego s više 'spitzenkandidata', upravo pretpostavljajući da će socijalisti i pučani izgubiti glasove i da se neće moći samostalno dogovoriti. Oni ovdje ulaze kao treći igrač koji će balansirati i moći tražiti određene ustupke«.

Iako je očekivao rast Zelenih zbog krize socijaldemokracije u nizu europskih zemalja i sve većeg angažmana mladih oko ekoloških tema, Raos smatra kako će liberali lakše pronaći »ekonomski jezik« s pučanima nego Zeleni i time biti važniji faktor u formiranju buduće većine.

Zaključio je kako europskeptične stranke, iako su zabilježile bolji rezultat nego na prošlim izborima, »neće destabilizirati EU« i njenu integraciju, a da će se i pokazati hoće li neke od tih grupacija moći međusobno surađivati i uopće zadovoljiti uvjete za formiranje novog kluba.

Za to je potrebno imati najmanje 25 zastupnika iz najmanje sedam država članica.

Prijevremeni rezultati izbora za Europski parlament pokazali su fragmentiranost i lijevog i desnog biračkog tijela, kazali su Hini politički stručnjaci Dražen Lalić i Anđelko Milardović, dok Žarko Puhovski smatra da je trend u Hrvatskoj sličan onome u Europi – događa se slabljenje ljevice i jačanje populizma i radikalne desnice.

»Postotak glasača je razočaravajući – mislim da je to najniži postotak glasova koji je HDZ ikad samostalno dobio na izborima«, smatra Lalić.

Nezabilježeno je, dodao je, i da su dvije stranke HDZ i SDP zajedno dobile tako malen broj glasova.

»To znači da je došlo do razgradnje duopola, možda je počeo možda proces prestanka dominacije tih dviju stranaka u Hrvatskoj«, rekao je.
Rezultati su, zaključuju Lalić i Milardović, pokazali da se dogodila i fragmentiranost biračkog tijela u Hrvatskoj.

»Fragmentiranost glasova prisutna je i na ljevici i na desnici, što je loša vijest za dvije velike stranke« rekao je Lalić, dok Milardović smatra da je HDZ svojom politikom definitivno utjecao na fragmentaciju političke scene desnog spektra.

Komentirajući uspjeh Hrvatskih suverenista, Milardović je kazao da je on posljedica politike predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića unutar stranke.

»Plenković na izbornu listu nije stavio onaj dio političke prezentacija desnoga krila HDZ-a nego je igrao na ovu dvostruku kartu, kao proeuropsku prema vani s Angelom Merkel, a unutar stranke dosta autoritarnu i dvojbenu«, rekao je objasnivši da je vjerojatno jedan dio biračkog tijela glasovao za suvereniste, jer ne može podnijeti taj tip dvojstva u Plenkovićevoj politici.

Milardović primjećuje da se fragmentiranost dogodila i lijevim političkim opcijama, no zaključio je da u malim strankama koje su dobile između 4 i 5 posto nema političke snage.

Lalić smatra da je najveće iznenađenje izbora uspjeh Mislava Kolakušića kojemu su se prelili »prosvjedni« glasovi.

»Najveće iznenađenje izbora je Kolakušić, a dobio je »prosvjedne glasove«, kazao je i dodao da su za razliku od njemu, ideološki motivirani glasovi išli Hrvatskim suverenistima.

Dodao je da dobar rezultat Kolakušića postavlja pitanje što će on napraviti u vezi formiranja političke stranke, podsjećajući da iskustvo MOST-a, za kojeg smatra da je najveći gubinik ovih izbora, pokazuje da od protestnog glasanja teško napraviti dugotrajni, održivi i uspješni politički projekt.

Puhovski je pak rekao da izborni rezultati prate i europske trendove, a ti su da ljevica slabi, a da jača populizam i radikalna desnica.

»Izvan očekivanja je jedino uspjeh Kolakušića, on pokazuje da je Hrvatska na žalost tipična članica EU u kojoj je umjerena desnica i dalje u prosjeku najjača te da raste ekstremna ljevica i populizam«, smatra Puhovski.