Zanimljivo istraživanje

Amerikanci su u samo tri godine preplovili konzumaciju slatkih gaziranih pića. Može li i Hrvatska?

Ljerka Bratonja Martinović

Foto D. Lovrović

Foto D. Lovrović

Može li američka studija učinkovitosti većeg poreza na slatka gazirana pića utjecati na hrvatski zakon?

ZAGREB Dodatni porez na slatka gazirana pića dao je vidljivog rezultata u Berkeleyu (SAD), gdje je u tri godine konzumacija takvih pića prepolovljena kod stanovništva slabije kupovne moći. Pokazalo je to istraživanje objavljeno u American Journal of Public Health, kojim se potvrdila teza koja se često dovodi u pitanje, mogu li dodatni porezi smanjiti konzumaciju nezdrave hrane i pića ili nezdrave navike poput pušenja. Potrošnja gaziranih slatkih pića značajno se smanjila već u 2015. godini, nekoliko mjeseci nakon što su u studenom 2014. godine lokalne vlasti u Berkeleyu, što je bio presedan u SAD-u, odlučile uvesti dodatni porez na gazirana zaslađena pića. Tri godine kasnije, stanovnici tog kraja prijavljuju 52 posto manju potrošnju zaslađenih napitaka u odnosu na 2014. Istraživanje je proveo tim Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji. Taj je pad potrošne dvostruko veći u odnosu na 2015. godinu, kada su mjere već dale rezultata i smanjile konzumaciju zaslađenih napitaka za 21 posto. Istodobno, konzumacija vode povećala se kroz trogodišnje razdoblje za 29 posto. Pad potrošnje uočen je posvuda za slatka pića, osobito gazirane sokove popul Coca Cole i Pepsi Cole, napitke za sportaše i zaslađene gotove čajeve i kave. Ova je studija prvi dokaz dugoročnog efekta poreznih mjera na navike pijenja u SAD-u, a dokazuje da je porez na gazirana pića djelotvorna mjera koja potiče zdrave navike pijenja.

Duga i detaljna analiza još uvijek traje i u pogledu prijedloga da se djeci u Hrvatskoj zabrani prodaja energetskih pića, također prepunih šećera, ali i kofeina. I tu je Kujundžić bio oprezan i nije htio podržati prijedlog SDP-a, tvrdeći kako nema dovoljno dokaza te će pričekati istraživanje navika konzumacije energetskih pića, pa i u kombinaciji s alkoholom, u dobnim skupinama od 11, 13 i 15 godina. To je istraživanje trebalo biti gotovo, no ne objavljuju se ni njegovi rezultati, ni odluka Ministarstva zdravstva o zabrani prodaje energetskih pića maloljetnicima.