Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 6
Sutra: 18° 18° 6
15. listopada 2018.
Manjkav model

Američke studije protiv naplate hitne pomoći: Pacijenti oštećeni, 93 posto »nehitnih« trebalo pomoć

Snimio D. KOVAČEVIĆ
Snimio D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 13. travanj 2016. u 11:06 2016-04-13T11:06:04+02:00

Među pacijentima koji su imali takve teško razlučive simptome, njih 11 posto trebalo je trenutačnu hitnu pomoć, a 80 posto imalo je barem jedan abnormalni vitalni znak, najčešće problem s disanjem ili krvnim tlakom

Reducirati broj nehitnih pacijenata na hitnim bolničkim prijemima pomoću naplate »neopravdanog« pregleda u zapadnim su državama pokušali odavno, ali se pokazalo da takav model nije optimalno rješenje. Studije provedene u SAD-u pokazale su da je značajan udio pacijenata na hitnom prijemu procijenjen kao »nehitni«, i otpušten s dijagnozom koja se može riješiti kod obiteljskog liječnika, iako im je zapravo trebala trenutna medicinska pomoć ili čak hospitalizacija.

Simptomi gotovo identični

Simptomi s kojima su »nehitni« pacijenti došli na hitnu, s druge strane, bili su gotovo identični simptomima čak 88,7 posto svih pacijenata na hitnoj, pa su autori studije zaključili da trijažna dijagnoza nema mnogo veze sa simptomima koji čovjeka natjeraju da ode na hitnu pomoć. Tri najčešće dijagnoze bile su bol u abdomenu, akutna respiratorna infekcija ili nespecificirana bol u prsima.

Na temelju tog saznanja, stručnjaci su procijenili da se procjena stanja pacijenta ne bi trebala donositi u hitnoj službi samo na temelju postojećih simptoma, bez uvida u prethodno zdravstveno stanje pacijenta.  

Pogođeno stanje

U SAD-u su, naime, zbog rastućeg pritiska pacijenata na hitnu službu još prije desetak godina odlučili financijski destimulirati dolazak na hitni prijem, tako da se pacijentima koji ne dobiju hitnu dijagnozu naplati dio pregleda. Iako se ovo pravilo pokazalo financijski djelotvornim jer su troškovi hitne skrbi smanjeni, istraživanja govore da to za pacijente može biti iznimno štetno. U studiji objavljenoj 2013. godine u vodećem medicinskom časopisu JAMA, istraživači sa Sveučilišta California u San Franciscu na uzorku od 34.942 pacijenta ispitivali su usklađenost simptoma i otpusnih dijagnoza nehitnih pacijenata. Pokazalo se da je kod samo 6,3 posto pacijenata kojima su u hitnoj službi procijenili da im hitna pomoć ne treba, stanje potpuno »pogođeno«.

Među pacijentima koji su imali takve teško razlučive simptome, njih 11 posto trebalo je trenutačnu hitnu pomoć, a 80 posto imalo je barem jedan abnormalni vitalni znak, najčešće problem s disanjem ili krvnim tlakom. Među pacijentima koji su prema simptomima svrstani među nehitne, njih 12,5 posto trebalo je hospitalizaciju, svaki deseti među hospitaliziranima završio je na intenzivnoj njezi, a 3,5 posto na operaciji.

Preispitivanje odluke

Na temelju studije, autori su zaključili da bi i do 93 posto pacijenata koje trijažna sestra procijeni kao nehitne mogli imati dijagnoze koje se ne mogu riješiti u primarnoj zdravstvenoj skrbi. Zatražili su i preispitivanje politike naplaćivanja usluge ili odbijanja pacijenata na temelju takve dijagnoze.

– Obeshrabrivanjem pacijenata da koriste hitni prijem ulazi se u rizik da otpravimo pacijenta kome treba hitna pomoć. Većina pacijenata ipak odlazi na hitnu zbog hitnog ili ozbiljnog zdravstvenog problema – poručuje voditeljica istraživanja Maria Raven.  

Hitna služba trebala bi napustiti uvriježeni stav o prevelikom broju nehitnih pacijenata u njihovim čekaonicama. Barijere u pružanju skrbi ili naplati nakon pružanja usluge neće dati rezultata ni danas, ni u budućnosti – poručio je James G. Adams sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu. Umjesto penalizacije, predložio je da se pažnja usmjeri na kompleksnije i skuplje pacijente čije se stanje, skupo za zdravstveni sustav, možda moglo prevenirati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka