Grad: Rijeka
Danas: 11° pretežno oblačno
Sutra: 1° 13° moguća kiša
14. prosinca 2017.
Stjepan Šterc

Alarmantno upozorenje uglednog demografa: Za pet godina nećemo imati za mirovine!

Foto R. Brmalj
Foto R. Brmalj
Autor:
Objavljeno: 17. listopad 2016. u 7:07 2016-10-17T07:07:20+02:00

Na svakog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedna nezaposlena osoba, dok je zabrinjavajući i odnos između zaposlenih i neaktivnog stanovništa – učenika, studenata, budući da svaki zaposleni »nosi« još dva neaktivna stanovnika kaže poznati demograf

Zdravstveni i mirovinski sustav kakve poznajemo izdržati mogu još otprilike pet godina, nakon čega postaju vrlo neizvjesni, upitni, jer Hrvatska ima sve manje mladih koji će moći »proizvoditi« mirovine, i osigurati zdravstvenu skrb za sve više staraca – upozorava demograf Stjepan Šterc, docent s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Hrvatska već sada, procjenjuje, nema niti četiri milijuna stanovnika, a broj umirovljenika je zajedno s brojem nezaposlenih, navodi Šterc, jednak broju zaposlenih. Drugim riječima, na svakog zaposlenog dolazi jedan umirovljenik i jedna nezaposlena osoba, dok je zabrinjavajući i odnos između zaposlenih i neaktivnog stanovništa – učenika, studenata, budući da svaki zaposleni građanin Hrvatske »nosi« još i dva neaktivna stanovnika.

Registar stanovništva

»Razlika između ulaska stanovništva u radni kontingent i izlazak iz njega, nadalje, iznosi oko 10.000 ljudi, što znači da deset tisuća više izlazi iz radnog kontingenta nego što ih ulazi, a to je potencijal radne snage, potreban za budućnost Hrvatske. Još će sljedećih petnaest godina iz radnog kontingenta u umirovljenički ulaziti oko 10.000 stanovnika više. Pritom, sad u umirovljenički kontingent ulaze generacije kojih je godišnje rođeno više od 50 tisuća, dok će za petnaestak godina umirovljenici postajati generacije koje su brojile manje od 50 tisuća novorođenih«, zabrinut je demograf. Udio stanovništva iznad 65 godina će, kaže, za deset godina biti dvostruko veći nego udio mladog stanovništva, do 19 godina starosti.
»Kad sve to zbrojite, procjene kažu da zdravstveni i mirovinski sustav može izdržati još pet godina, teško i nakon toga. Dodatan je problem to što naš zdravstveni sustav ima 150 tisuća osiguranika više nego što Hrvatska ima stanovništva. To znači da i nestalno stanovništvo ima ulaz u zdravstveni sustav – ljudi koji žive, moguće, vani, a kod nas koriste zdravstvene usluge jer su besplatne«, navodi Šterc. Već 25 godina, kako kaže, poziva na stvaranje »registra stanovništva«, kojim bi se usporedilo koliko je ljudi u mirovinskom, a koliko u zdravstvenom sustavu, odnosno koji bi bio temeljna baza za sva planiranja, pa tako i sljedeće popise stanovništa. Koliko nam je takva revizija potrebna, kaže Šterc, govori i podatak o tome da oba zavoda – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski mirovinski zavod – registriraju umirovljenike, no njih je u HZMO-u oko 155.000 više nego u HZZO-u.

Mogućnost rata velika

 Afričko će stanovništvo do kraja stoljeća, demografska su predviđanja,  narasti na 4,5 milijardi stanovnika, a zajedno će s azijskim stanovništvom činiti 80 posto svjetske populacije. Na pitanje znači li to da će ponovno doći do civilizacijske »smjene« budući da Zapad zbog malog nataliteta nestaje, Šterc kaže kako istočnjački i afrički narodi, sve brojnije stanovništvo, sigurno neće htjeti ni moći ostati samo na svojim sadašnjim prostorima. »Europa će do kraja stoljeća imati sto milijuna stanovnika manje. Bojim se, nažalost, da do zamjene stanovništva neće doći tako lako, jednostavno, nego – ratom«, nagovještava Šterc.

Na »zdravorazumsko« pitanje koje se nameće – zašto da potičemo natalitet kad za mlade nema posla – Šterc odgovara kako korelacija između povećanja nataliteta i zapošljavanja jest velika no demografsko je propadanje, napominje, nemoguće spriječiti isključivo povećanjem zapošljavanja.
»Da je tako, Njemačka nikad ne bi imala demografskih problema, a ima, gotovo kao i Hrvatska. Demografska problematika je temelj gospodarstva, a to je nešto što naši političari itekako dobro razumiju, no ništa oko toga ne žele poduzeti. Njemačkoj godišnje nedostaje između 800 i 900 tisuća ljudi - radne snage, što je posljedica potpune nebrige o demografskoj problematici. Cijela Europa - financijeri i ekonomisti, mislili su da to mogu rješavati imigracijom no ne mogu«, navodi Šterc. Ništa nije moguće popraviti, napominje, bez povećanja zaposlenosti, »ali to treba platiti«.

Izraelski primjer

»Nemoguće je, ne više, poboljšati natalitet samo pozivom na domoljublje, nacionalnu svijest. To je proces kojeg država mora platiti - dati ljudima posao od kojeg se može lijepo, normalno živjeti, odnosno na neki način više novaca uzeti od onih koji djecu nemaju. Poticanje zapošljavanja nije dovoljno, ljudima su potrebne, uz posao, financijska i stambena sigurnost. Izrael, koji o svemu tome jako brine, svoj je model poticanja demografskog rasta doveo do savršenstva. Mladima rješava stambeno pitanje, vrtiće i škole, visina komunalnih davanja ovisi o broju djece i slično«, navodi demograf. Za Izrael je, kaže, demografski rast pitanje nacionalnog opstanka, što se kod nas, zaključuje, potpuno zanemaruje, a svako je drugo pitanje o kojem se u državi raspravlja važnije.

»Kad čitate državni proračun, on ima zapanjujućih stavki, besmislenih davanja. Preko deset milijardi kuna godišnje odlazi nam na davanja za koja uopće nismo sigurni jesu li nam strateški interes. Klasična priča su poticaji poljoprivrednicima, ali ne po proizvodnji, broju grla i slično, nego po hektaru, pa tako i golog, neobrađenog zemljišta. Prošle je godine otišlo na to nekoliko desetaka milijuna kuna«, navodi Šterc, zaključujući kako stvari treba posložiti, i pronaći novac za ono što je doista važno. Kao dobar primjer navodi Grad Vis, koji je odlučio više ne čekati državu i njene mjere demografske obnove, već ih je uveo sam. Onima koji na otoku imaju prebivalište najmanje godinu dana prije isplate poticaja otok isplaćuje jednokratnu naknadu za rođenje djeteta, ali i kasnije, sve do 15. godine djetetova života, mjesečnu naknadu od 1.200 kuna. Iznos komunalnih naknada smanjuje se što je broj djece veći, pa tako i cijena vrtića.

Razvitak sela

Veliki broj demografskih mjera, uvjeren je demograf, moguće je financirati iz fondova EU, kako za ruralni razvoj, tako i za razvoj otoka, te drugih.
»Između ostalog, zašto, kroz te fondove, ne bismo poticali mladu, urbanu populaciju bez posla da krene razvijati djelatnosti u ruralnim sredinama? Kad naši mladi ljudi odu van, prihvaćaju svakakve, kojekakve poslove, pa tako i na poljoprivrednim imanjima. Zašto mi ne možemo oformiti programe kojima bi mlade iz gradova usmjeravali na selo, gdje bi im se osigurali svi preduvjeti za lijep, kvalitetan život ? U Hrvatskoj vlada uvjerenje da se sve važno i potrebno nalazi na Trgu bana Jelačića, umjesto da razvijamo ruralne djelatnosti i život na selu kao posebnu vrijednost«, navodi Šterc. Predlaže između ostalog, da se hrvatsko iseljeništvo uključi u demografsku obnovu, na način da se svima koji su vani razvili proizvode i usluge te postigli svjetski uspjeh, u Hrvatskoj omoguće i povoljniji uvjeti za poslovanje nego što ih imaju vani. »Procjena je da takvih tvrtki, čiji su vlasnici Hrvati, a koje su izašle na svjetsko tržište, u svijetu ima oko tisuću. Treba ih pozvati da se vrate u Hrvatsku i isto to rade ovdje, odnosno omogućiti im da posao rade i po povoljnijim uvjetima nego vani. Irska se na tom modelu gospodarski digla iz pepela«, zaključuje Šterc.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka