Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 2° 1
Sutra: 2° 2° 1
19. studenoga 2018.
''Najzaraznija'' pošast

Alarmantne posljedice necijepljenja: Hrvatskoj prijeti epidemija ospica

Procijepljenost populacije u velikom dijelu Europe u konstantnom je padu zadnjih godina / arhiva NL
Procijepljenost populacije u velikom dijelu Europe u konstantnom je padu zadnjih godina / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 29. ožujak 2017. u 21:10 2017-03-29T21:10:00+02:00

Procijepljenost u Hrvatskoj kontinuirano opada već pet, šest godina. Ako i dalje bude opadala ritmom od 1 posto godišnje, u idućim godinama bit će 5 ili 6 tisuća djece osjetljive na virus i tada već i manje izbijanje zaraze ima velike šanse da preraste u epidemiju. Štoviše, vrlo je izgledno da u Hrvatskoj uskoro možemo očekivati veću epidemiju ospica, upozorava epidemiolog dr. sc. Bernard Kaić

Protivljenje cijepljenju djece koje je posljednjih godina preraslo u pravi pokret potican velikom količinom nedokazanih, laičkih nagađanja o štetnosti cjepiva na društvenim mrežama i povremenom podrškom pojedinih »slobodoumnih« političara koji na ovoj temi vole skupljati političke poene, rezultiralo je konkretnim posljedicama – procijepljenost populacije u velikom dijelu Europe u konstatnom je padu zadnjih godina, a tijekom prošle i početkom ove godine u desetak europskih zemalja zabilježene su epidemije ospica. U većini slučajeva radi se doduše o nekoliko desetaka do tristotinjak zaraženih, no aktualni razvoj situacije u dvije europske zemlje daje naslutiti koliko bi razoran mogao biti povratak ove praktički »iskorijenjene« bolesti. Od rujna prošle godine do 17. ožujka ove godine Rumunjska tako bilježi 3.799 slučajeva zaraze ospicama, mahom među djecom, no i 17 smrtnih slučajeva direktno povezanih sa zarazom. Epidemija se nastavlja i dalje unatoč višemjesečnim naporima na nacionalnoj razini da se dodatnim cijepljenjem obuzda njeno širenje, pa se tako u samo tjedan dana sredinom ovog mjeseca broj zaraženih povećao za 350, izvijestio je u petak Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Unos ospica u zemlje EU-a

Iako se stručnjaci slažu da su višegodišnji niski cjepni obuhvati u Rumunjskoj uzrok epidemije ospica koja se javila prošle godine i još traje, dr. sc. Bernard Kaić nam je pojasnio neke dodatne faktore koji su joj kumovali.

– Izgleda da su izvještaji prikazivali cjepne obuhvate boljima nego što stvarno jesu. Dodatno, zbog određenih organizacijskih promjena došlo je do pada cjepnih obuhvata drugom dozom cjepiva protiv ospica – cijepljenje drugom dozom je prebačeno iz školske medicine u obiteljsku medicinu. Druga doza cjepiva u Programu služi tome da se stvori imunitet kod onog manjeg dijela djece koja nakon jedne doze ne stvore imunitet, a s druge strane da se cijepljenjem obuhvate oni koji su propustili prvu dozu iz nekog razloga. Organizacijskim promjenama je taj korektiv koji je pružalo cijepljenje djece putem školske medicine izostao – navodi Kaić.

Što se pak tiče drugih aktualnih manjih epidemija ospica, Kaić pojašnjava da zemlje poput Francuske, Italije i Njemačke stalno imaju ospice zbog nezadovoljavajućih cjepnih obuhvata, dok neke zemlje imaju pod kontrolom ospice, ali povremeno unošenje bolesti iz drugih zemalja može izazvati manje epidemije ako se bolest unese u slabije procijepljenu populaciju.

– Tako Belgija, Irska i Austrija javljaju o manjim epidemijama za koje se smatra da su krenule od bolesnika koji su donijeli bolest iz Rumunjske. Međutim, kad se radi o importiranim slučajevima, tj. unosu ospica u zemlje EU-a, veći je broj unosa ospica u zemlje EU-a iz zemalja koje nisu članice EU-a, prvenstveno iz azijskih zemalja, navodi Kaić.

»Najzaraznija« pošast

Od početka godine do sredine ožujka i susjedna nam Italija bilježi sedamsto slučajeva, što je povećanje za 230 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Većina slučajeva zabilježena je u razvijenim i bogatim regijama Pijemont, Lazio, Lombardija i Toskana, a od veljače je zaraza krenula i u Pescari gdje je od 75 slučajeva, uglavnom mlađih ljudi koji nisu cijepljeni, njih 25 završilo u bolnici.

Od svih desetak bolesti za koje je u razvijenom svijetu cijepljenje danas ustaljeno od rođenja, ospice su možda i »najzaraznija« pošast. Prenose se zrakom, odnosno kapljičnim putem, a procjenjuje se da čak 90 posto osoba koje nisu imune na ovaj virus – cijepljenjem ili ranijim prebolijevanjem – u kontaktu sa zaraženom osobom razvija bolest. Glavni simptomi su temperatura, grlobolja, osip i upala očiju, a vrlo ozbiljne komplikacije koje kod osjetljivijih pacijenata ponekad rezultiraju i smrću mogu uključivati i upalu pluća, encefalitis i subakutni skelorizirajući panencefalitis – ozbiljnu progresivnu degenerativnu bolest središnjeg živčanog sustava koju karakterizira mentalno propadanje, a koja se može razviti i šest do osam godina nakon zaraze. Dvije doze cjepiva osiguravaju imunitet kod većine cijepljenih, a smatra se da 95 posto procijepljenosti populacije sprečava izbijanje većih epidemija. Sve zemlje EU-a danas stoga imaju implementirano pravilo cijepljenja od dvije doze 3 u 1 cjepiva protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, no propisi vezani za samo provođenje cijepljenja se razlikuju. Iz ECDC-a procjenjuju da je upravo višegodišnja razina procijepljenosti u Rumunjskoj ispod 90 posto jedan od glavnih uzroka aktualne epidemije koja sad predstavlja i sve veći rizik za zemlje u okruženju. Ovogodišnja epidemija u Italiji, gdje je cijepljenje tek preporučena praksa, također se pripisuje činjenici da je procijepljenost od 2013. godine pala s 88 na 85,3 posto u 2015. godini. Talijansko ministarstvo zdravstva ovih je dana za epidemiju čak okrivilo i M5S politički pokret Beppea Grilla koji se otvoreno suprotstavlja cijepljenju. Prema pisanju talijanskih medija, neki liječnici na područjima Pijemonta i Lazia gdje Grillov M5S bilježi veći politički uspjeh, a koja su sad zahvaćena zarazom, otvoreno su ohrabrivali roditelje da ne cijepe djecu.

Smrtni slučajevi U Rumunjskoj

RUMUNJSKA

250 tisuća necijepljene djece

3.799 slučajeva zaraze ospicama (od rujna prošle do 17. ožujka ove godine)

17 smrtnih slučajeva zbog zaraze

ITALIJA

700 slučajeva zaraze ospicama (od početka godine do sredine ožujka)

230% veći je broj zaraženih u odnosu na isto razdoblje lani

Većina zaraženih u regijama Pijemont, Lombardija, Lazio i Toskana

75 slučajeva zaraze od veljače u Pescari, a 25 oboljelih u bolnici

Rizična područja

Hrvatska razina procijepljenosti protiv ospica i dalje je, prema podacima iz HZJZ-a, oko 92 posto za primarno cijepljenje (po navršenih godinu dana) i 94 posto za docjepljivanje (u 1. razredu osnovne škole), no od 2010. godine na ovamo procijepljenost za sva cjepiva u nacionalnom Programu cijepljenja polako opada i taj je trend sad već dostigao jedan posto na godinu, potvrdio nam je dr.sc. Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a. Uz to, već tradicionalno, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija drastično odskaču od nacionalnog prosjeka s iznimno niskom razinom procijepljenosti koja će uskoro, ukoliko se trend nastavi pasti i ispod 70 posto, što ova područja čini vrlo rizičnim za izbijanje epidemije.

Koliko brzo pad procijepljenosti populacije može rezultirati epidemijom većih razmjera, ovisi, pojasnio nam je Kaić, o više čimbenika. Prvi od njih je veličina populacije – naime nije svejedeno podrazumijeva li 10 posto necijepljenih 5.000 ili 200.000 djece. Drugi faktor je imunitet starijih generacija koji može biti stečen prirodnim prebolijevanjem ili cijepljenjem, što također sudjeluje u transmisiji virusa, dok je treći važan čimbenik distribucija necijepljenih osoba u populaciji – ako se necijepljeni grupiraju, unos virusa u necijepljenu grupaciju može izazvati epidemiju čak i ako su cjepni obuhvati na razini populacije visoki, pojašnjava Kaić. Primjeri su epidemije u određenim etničkim skupinama, među djecom koja pohađaju kolektive koji su skloni upisivati necijepljenu djecu, u bolnicama i slično.

Cjepni obuhvati u županijama

Koprivničko-križevačka 98,83 %

Šibensko-kninska 98,34 %

Sisačko-moslavačka 98,04 %

Krapinsko-zagorska 97,38 %

Brodsko-posavska 97,18 %

Bjelovarsko-bilogorska 97,15 %

Primorsko-goranska 92 %

Istarska županija 91,39 %

Ličko-senjska 87 %

Splitsko-dalmatinska 80,71 %

Dubrovačko-neretvanska 78,16 %

Hrvatski prosjek 92%

Cirkulacija virusa

– Epidemija u Rumunjskoj je krenula od slabo procijepljene romske populacije, ali se ubrzo proširila na opću populaciju u kojoj je također niži postotak procijepljenosti. Kolege iz Rumunjske su mi rekli kako procjenjuju da imaju oko 250 tisuća necijepljene djece. Epidemija ospica u Hrvatskoj 2014/2015 godine je s 220 oboljelih također bila prvenstveno u romskoj populaciji i to u početku kao posljedica brojnih unosa iz susjednih država, a kasnije se nastavila unutar romske populacije neovisno o unosima izvana. Bilo je dakako, oboljelih i među necijepljenima u općoj populaciji, ali bili su to tek sporadični slučajevi i jedna manja obiteljska epidemija u kojoj su svi članovi obitelji bili necijepljeni – navodi Kaić razliku između rumunjskog i hrvatskog »slučaja« u kojoj su bitnu ulogu odigrali procijepljenost populacije i broj stanovnika.

No, daleko od toga da Hrvatska nema razloga za zabrinutost. Pad procijepljenosti ispod 95 posto neće nužno automatski podrazumijevati izbijanje veće epidemije, ali će otvoriti mogućnost cirkulacije virusa ospica u populaciji. Ukoliko procijepljenost padne ispod 90 posto, što bi se Hrvatskoj uskoro moglo dogoditi, to bi otprilike podrazumijevalo da u generaciji postoji oko 4.000 djece koja su necijepljena. Ako procijepljenost i dalje bude opadala ritmom od 1 posto godišnje, ta će brojka u idućim godinama narasti na 5 ili 6 tisuća djece po generaciji osjetljive na virus i tada, upozorava Kaić, već i manje izbijanje zaraze ima velike šanse da preraste u epidemiju.

– Loša procijepljenost u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije, začudo, još uvijek rezultirala epidemijom, najvjerojatnije zato jer se sveukupno radi o malom broju necijepljene djece s obzirom na broj stanovnika. No procijepljenost kontinuirano, ali polako pada u Hrvatskoj već pet, šest godina. Ako se nastavi, taj će trend postati alarmantan vrlo skoro. Štoviše, vrlo je izgledno da u Hrvatskoj uskoro možemo očekivati veću epidemiju ospica – zaključuje Kaić.

Opasne komplikacije

Širenje zaraze će se, naravno, u jednom trenutku zaustaviti, posebice kad većina prebolijevanjem stekne imunitet, no po cijenu ozbiljnih posljedica ili čak i smrti za određeni broj zaraženih. Iako se razina smrtnosti od ospica u razvijenim zemljama obično procjenjuje na jedan slučaj na tisuću oboljelih, primjer Rumunjske gdje je od rujna umrlo 17 osoba, mahom djece, dokazuje da je opasnost od takvog ishoda puno veća.

Predstojnica Klinike za infektivne bolesti riječkog KBC-a prof. dr. sc. Biserka Trošelj Vukić ističe i da preporučenim, visokim cijepnim obuhvatom ne štitimo samo djecu koja primaju cjepivo, već ostvarujemo kolektivni imunitet kojim sprečavamo cirkulaciju virusa ospica u cjelokupnoj populaciji, te štitimo i svu djecu i sve odrasle koji zbog podležećih kroničnih bolesti i stanja ne smiju primati živa oslabljena cjepiva.

– Protivnici cijepljenja koji navode da su ospice »normalne« moraju znati da je to visoko-infektivna bolest koja ima značajan epidemijski potencijal, što nam govore i recentni primjeri u EU-u. Prema izračunima matematičkih modela u nezaštićenoj populaciji jedan slučaj ospica rezultira s 12 do 18 sekundarnih slučaja, a bolest je preventabilna upravo zbog postojanja visoko učinkovitog cjepiva. Nadalje, teške, po život ugrožavajuće komplikacije kao što su infekcije središnjeg živčanog sustava i srca ili pneumonije, ili teške postinfektivne poslijedice kao što je subakutni sklerozirajući panencefalitis, javljaju se isključivo u osoba zaraženih virusom ospica koje nisu bile cijepljene. S druge strane, brojni su znanstveni dokazi da primjena cjepiva nije povezana s nuspojavama koje najčešće navode protivnici cijepljenja – tvrdi Trošelj Vukić.

Širenje neistina

Ukupan broj prijavljenih nuspojava, prema podacima HZJZ-a, narastao je sa 125 u 2011. godini, na 166 u 2013. godini, s time da je ta brojka sad ponovo u laganom padu. Od toga, daleko najveći broj prijavljenih nuspojava otpada na »lokalne reakcije« i povišenu temperaturu, a ovisno o godini, bilježi se i po desetak slučajeva neuro-vegetativnih reakcija, osipa ili alergijskih reakcija. U skladu s cijelim nizom novijih znanstvenih istraživanja objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima putem kojih su analizirani deseci tisuća slučajeva, a koja nisu uspjela potvrditi bilo kakvu povezanost cijepljenja i autizma, ni hrvatske službe i dalje ne bilježe ništa što bi potvrdilo ovu, najveću bojazan protivnika cijepljenja.

– Mislim da padu procijepljenosti najviše doprinosi širenje dezinformacija o cjepivu – negiranje koristi od cijepljenja i preuveličavanje rizika i nuspojava cijepljenja – putem društvenih mreža, koje se vrlo često širi pod krinkom borbe za pravo pojedinca na izbor. Naime, zalaganje za prava pojedinaca, za pravo na izbor je dobra platforma za prikupiti široki krug ljudi, međutim, nepošteno je pod izlikom borbe za pravo na izbor širiti netočne informacije koje u konačnici kod ljudi izazovu neopravdan strah. Našoj Službi se svakodnevno javljaju ljudi u paničnom strahu od cijepljenja, što je apsolutno neopravdano, a indikativno je da se ljudi uglavnom boje navodnih nuspojava koje su plod dezinformacija, a rijetko tko se boji uobičajenih realnih nuspojava – zaključuje Kaić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka