Opovrgnuli navode Hrvoja Marušića

Agencija za ugljikovodike: Naftna platforma između Šolte i Milne nije planirana

Hina

Arhiva NL

Arhiva NL

Marušić je danas na konferenciji za novinare u Splitu upozorio kako bi istraživačka platforma između Šolte i Milne usred "splitskih vrata" zatvorila pristup splitskoj trajektnoj luci koja je po prometu treća na Mediteranu



Agencija za ugljikovodike opovrgnula je u srijedu navečer navode predsjednika Zajednice poduzetnika i obrtnika HDZ-a Hrvoja Marušića da će jedna istraživačka platforma za eksploataciju nafte biti postavljena između otoka Šolte i Milne na Braču usred “splitskih vrata”, što bi otežalo pristup splitskoj trajektnoj luci.


“Netočno je da će jedna platforma biti između Milne i Šolte”, navodi se u priopćenju koje je potpisala predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić.


Marušić je danas na konferenciji za novinare u Splitu upozorio kako bi istraživačka platforma između Šolte i Milne usred “splitskih vrata” zatvorila pristup splitskoj trajektnoj luci koja je po prometu treća na Mediteranu.




Uprava Agencije za ugljikovodike tvrdi kako istraživanja uopće ne obuhvaćaju područje između Šolte i Milne te je na njemu “nemoguće provoditi bilo kakva istraživanja, a kamoli eksploataciju”.


“Istina je da je u Milni na Braču 80-ih godina izrađena jedna istražna bušotina te je moguće da pojedinci na osnovi podataka o postojećim istražnim bušotinama u Jadranskome moru dolaze do zaključka gdje bi mogle biti buduće platforme, što je posve pogrešno i netočno”, objašnjava u priopćenju Uprava Agencije za ugljikovodike.


Kako navodi, u ovom trenutku područja koja su predmet interesa uopće nisu u blizini Šolte i Milne te su odmaknuta najmanje 10 kilometara od obale i šest kilometara od otoka, što prije nije bio slučaj kad se istraživanje moglo provoditi na otocima.


Novi regulatorni okvir, za razliku od onog koji je vrijedio do veljače 2014., onemogućio je i pomisao na platformu u splitskim vratima, tvrdi Uprava Agencije za ugljikovodike.


Po navodima te agencije, danas nitko ne može procijeniti lokacije novih platforma.


“Prije istražnog bušenja koje se može očekivati tek za tri godine potrebno je napraviti 3D seizmička snimanja kako bi se uopće moglo odlučiti o tome gdje će se raditi istražno bušenje”, ističe se te dodaje da je – utvrde li se isplative količine nafte ili plina – potrebno izraditi složenije studije, među kojima i studiju utjecaja na okoliš koja će pokazati je li eksploatacija opravdana.


Ako je eksploatacija opravdana, potrebno je utvrditi po kojim se uvjetima smije eksploatirati, a platforme neće moći biti na mjestima vidljivim s obale, ističe se u priopćenju koje je potpisala predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić te dodaje da je “cijela priča o novim platformama na Jadranu, a trenutačno ih u sjevernom dijelu Jadrana imamo 20, još stvar spekulacija i bit će sljedećih pet godina, dok se ne provedu istražne radnje”.