Politika vedrila i oblačila u Podravci

Afera Spice: Predsjednik uprave PBZ-a svjedočio o gospodarskim malverzacijama

Sergej Abramov

O opasnosti od neprijateljskog preuzimanja nije bilo riječi na sjednicama Nadzornog odbora, već na strateškim radionicama gdje se raspravljalo o budućnosti tvrtke, rekao je Božo Prka



ZAGREB O opasnosti od neprijateljskog preuzimanja nije bilo riječi na sjednicama Nadzornog odbora Podravke, posvjedočio je jučer predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka na suđenju Damiru Polančecu i ostalim optuženicima iz afere Spice. O toj temi se, doduše, raspravljalo na strateškim radionicama na kojima je Podravkin menadžment razmatrao budućnost tvrtke.


Prka je u Nadzornom odboru Podravke bio od 1998. godine, kad je imenovan na prijedlog privatnih investitora. Izašao je iz Nadzornog odbora sredinom 2006. godine, jer su ga to zamolili tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec i tadašnji predsjednik uprave Podravke Darko Marinac. Zapravo, Polančec i Marinac predstavili su mu da politika više ne želi da bude predsjednik Nadzornog odbora, te da će ga zamijeniti Mladen Vedriš, na što im je on kazao da će posve napustiti nadzorni odbor i da će PBZ prodati svoj udjel u Podravci.   – Jeste li mogli provjeriti moju tvrdnju da je službeni stav politike bio da ne budete više predsjednik nadzornog odbora, upitao je Prku Polančec.

– Nisam imao potrebe to provjeravati, kad ste vi bili potpredsjednik te Vlade, odgovorio mu je Prka.



Općenito, Prka nije uspio najbolje objasniti koga je uopće predstavljao u Nadzornom odboru Podravke. Naime, imenovan je na prijedlog privatnih investitora, a tek kasnije je PBZ stekao udjel od tri posto Podravkinih dionica. Privatne investitore nije izvještavao o svom radu u nadzornom odboru, ali se zato sastajao i o Podravci razgovarao s političarima. Privatne investitore koje je predstavljao nije ni obavijestio da će napustiti nadzorni odbor, ali je svejedno na svoje mjesto kandidirao Dubravka Štimca.





Pritom, Prka je kazao i da je Franck pratio PBZ u odlukama o gospodarenju Podravkom, premda je Franck svoj udjel u Podravci prodao dovoljno ranije da njegov predstavnik u nadzornom odboru Milan Artuković ponudi svoju ostavku još dok je Prka bio nadzornik.


– U svom zadnjem mandatu, kontaktirao sam oko Podravke jedino s Polančecom, ali nisam tražio nikakve sastanke u Vladi, rekao je Prka.


 Također, Prka je ustvrdio kako je PBZ htio pomoći Podravci kad je EBRD prodavala svojih 11 posto dionica. Naime, Podravka nije imala dovoljno rezervi za kupovinu dionica od EBRD-a, pa se morala zadužiti, a kako takav način stjecanja vlastitih dionica nije sukladan zakonu, Prka je predlagao da PBZ posluži kao »parkirno mjesto«.


– Smatrao sam da EBRD treba ostati u Podravci, jer daje kredibilitet poduzeću, iako su Mršić i Friščić u nadzornom odboru Podravke bili stava da Podravka treba kupiti te dionice. Bio sam protiv i stoga jer Podravka nije imala zakonske rezerve. Ideja je bila da PBZ i ICF kupe te dionice za Podravku, odnosno da Podravka dobije opciju na njih, kako bi ih otkupila kad bude imala sredstva. Kolokvijalno rečeno, trebali smo poslužiti kao »parkirno mjesto«, rekao je Prka.


Što se tiče neprijateljskog preuzimanja, Prka se prisjetio tek da se o tome razgovaralo na strateškim radionicama za menadžment, koje su se održavale 2003. i 2004. godine, te o par zajedničkih sjednica nadzornog odbora i uprave na kojima se razmatrala budućnost i modaliteti potencijalnog preuzimanja. Na jednoj od tih sjednica spominjali su se Nestle i Rieber&Son. Također, Prka je s Darkom Marincem u Londonu bio na sastanku s predstavnicima španjolske tvrtke Galina Bianca o mogućnosti ulaganja u Podravku.


– To je sve bilo nerealno, jer struktura Podravke nije bila podobna za preuzimanje. Podravka se bavila prehranom i farmaceutikom, što su heterogeni sektori i najprije je trebalo razdvojiti Belupo od Podravke. A španjolska Galina Bianca, primjerice, imala je izmđu 1.500 i 1.600 zaposlenih i puno veću proizvodnju od Podravke sa 7.000 zaposlenih, rekao je Prka.