Beč, Budimpešta, Beograd. Tri su grada s istim početnim slovom, ali i tri grada na Dunavu koji imaju sličnu povijest. Stvoreni su da budu glavni gradovi puno većih država (Austro-Ugarska, Jugoslavija), nego što su danas (Austrija, Mađarska, Srbija). Iako predimenzionirani u odnosu na sadašnje države čiji su glavni gradovi, svoju manu pretvorili su u prednost. Beč i Budimpešta postale su europske poslovne metropole, središta velikih kompanija s puno većim utjecajem od država čiji su glavni gradovi. O njihovom utjecaju na gospodarstvo u Hrvatskoj ne treba puno govoriti, jer samo se treba sjetiti kompanija iz bankarskog, naftnog, trgovačkog, telekom i drugih sektora koje vladaju gospodarstvom u Hrvatskoj, a čija su sjedišta u Beču ili Budimpešti.

A što je s »predimenzioniranim« Beogradom sa svojih 2,5 milijuna stanovnika? Borko Milosavljević pomoćnik gradonačelnika Grada Beograda, kaže da će Beograd za par godina uhvatiti korak s vodećim europskim metropolama i postati važan igrač i na svjetskoj poslovnoj sceni. On kao magistar ekonomskih znanosti za bankarski i financijski menadžment, zadužen je za suradnju sa svjetskim metropolama s kojima Beograd usko surađuje. S gospodarskom delegacijom Hrvatske gospodarske komore, Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije razgovarao je nakon susreta s delegacijama Moskve i Pekinga s kojima su dogovoreni brojni i vrijedni poslovi u kojima bi možda mogle participirati i firme ih Hrvatske. Ima dobro mišljenje o Rijeci, za koju kaže da je prepoznata kao kozmopolitski grad. Bio je u Rijeci, oduševljen je gradom i ljubaznošću i smatra da se mogu razviti dobri gospodarski odnosi, ali ne samo na »priči i dobrim željama« već na konkretnim planovima i projektima, sa zadanim ciljem i vremenom izvedbe.

U Belgrade Waterfront 3,1 milijarda dolara

Beograd koji čini čak 40 posto BDP, Srbije, odlučio je zaigrati na kartu čvrste gospodarske suradnje EU, ali istovremeno i s Rusijom, Kinom i Arapskim zemljama. A da se projekti s partnerima izvan EU već ostvaraju to se vidi i golim okom, jer je u Beogradu aktivno više od 500 velikih gradilišta. Viziju grada već lagano mijenja projekt »Beograd na vodi« (Belgrade Waterfront) gdje kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ulaže 3,1 milijardu eura. Radi se izgradnji potpuno novog poslovnog središta Beograda koji će biti smješten uz Savu, neposredno blizu središta grada i postati novi dom za više od 14.000 poslovnih ljudi i njihovih obitelji iz cijelog svijeta koji će živjeti u više od 6.000 luksuznih stanova i rezidencija. Planirano je da više od 12.000 ljudi radi u poslovnom dijelu kompleksa, a već sada prodano je preko 50 posto kapaciteta. Biti će izgrađeno i osam vrhunskih hotela, kao i najveći trgovački centar na Balkanu. Najprepoznatljivija zgrada cijelog novog poslovnog središta na milijun kvadratnih metara i preko 1,8 milijuna metara poslovnih i stambenih prostora, bit će neboder »Kula Beograd«, koja će biti visoka 160 metara s hotelom iz prestižnog lanca The St. Regis.

Uočavajući probleme, potrebe i zahtjeve poduzetnika Hrvatska gospodarska komora je krajem prošle godine donijela Odluku o osnivanju više predstavništva HGK u inozemstvu, među kojima i u Republici Srbija i BiH. Sve administrativne formalnosti oko registracije predstavništva su riješene. Predstavništvo u Republici Srbiji otvorit ćemo početkom desetog mjeseca ove godine. Imat će sjedište u poslovnoj zgradi »Dom novinara« Srbije, Beograd, Resavska ulica 22, kaže Vidoje Vujić.

New York, Moskva, Abu Dhabi, Peking

Kako međunarodni poslovni svijet ima visoke standarde u svim područjima djelovanja, a naročito kada je riječ o putovanju, nacionalna avio kompanija Srbije postala je dio svjetske grupacije Etihad (51 posto ima Vlada Republike Srbije, a 49 posto Etihad Airways). To je zasigurno preduvjet da bi poslovni ljudi na najbrži način mogli stizati na poslovne dogovore pa iz Beograda postoji preko šezdeset izravnih letova uključujući one za New York, Moskvu, Sankt Petersburg, Abu Dhabi, Beirut, Dohu, Dubai, Tel Aviv, a najavljeni su i direktni letovi za Peking i Astanu. U zračnu luku »Nikola Tesla« s godišnjim prometom od 5,5 milijuna putnika, stiže sve više poslovnih delegacija iz cijelog svijeta pa je tako, za kraj rujna najavljena i velika poslovna delegacija iz Turske sa više od 150 vodećih poslovnih ljudi, koji će predvoditi premijer Turske. Glavne teme bit će velika ulaganja u tekstilnu industriju i turizam, a bit će razgovora i oko projekta plinovoda »turski tok«. Kineski kapital koji ulazi u Srbiju je impozantan, a prate ga vodeće svjetske banke. Početkom godine otvoren je ured Bank of China koja raspolaže kapitalom od 2460 milijardi eura. Kinezi u svojim rukama imaju najveću željezaru, grade mostove (kineski radnici), termoelektrane. Kinezi rade i na izgradnji brze pruge od Beograda do Budimpešte, te produženja do Soluna čija bi izgradnja mogla i uništiti naše snove o povijesnoj »ravničarskoj« pruzi Rijeka – Budimpešta koja je preduvjet za razvoj naših lučkih kapaciteta.

»Skadarlija u Rijeci i Opatiji«

Gospodarstvo Hrvatske izuzetno je vezano za gospodarska kretanja u Srbiji jer na tom području već sada djeluje preko 350 poslovnih subjekata iz Hrvatske, koja u Srbiju izvozi godišnje robe u vrijednosti od najmanje pola milijarde eura. Bez obzira, hoće li Srbija uspjeti od Beograda napraviti poslovni centar ovog dijela Europe, već sad je na petsto beogradskih gradilišta dovoljno prilika za naše gospodarstvo. Trenutno najeksponiranija tvrtka iz Hrvatske je Agrokor, čije prodajne centre pod imenom Idea vidite na svakom koraku.

Dođite i investirajte, naročito ako imate robu i usluge koje su konkurentne na tržištu RusijeSusreću li se tvrtke iz Hrvatske s poteškoćama kad ulaze na tržište Srbije– Nema razlike u teškoćama sa kojima se suočavaju kompanije u Srbiji, bilo da su sa domaćim ili inozemnim kapitalom, pa i hrvatskim. Beograd i Srbija su u regiji najotvoreniji za biznis i uopće se radi o jednom multikulturnom pristupu. Digitalizacija našeg poslovanja je jedan od prioriteta. Ona se prije svega ogleda u osiguranju različitih vidova certifikata, omogućavanju pristupa članicama različitim bazama podataka, kao i vođenje online obuka, organiziranje online konferencija i B2B susreta. Koje bi tvrtke iz Hrvatske imale najviše šansi za uspjeh u Beogradu?– Suvremeno organizirane kompanije sa novim proizvodima i uslugama imale bi veće šanse za uspjeh, ali i proizvodi poznati na tržištu od ranije, uz adekvatan marketing, imaju i sada uspjeha. Mišljenja sam da nam dolazi vrijeme povezivanja kompanija radi prerastanja nacionalnih tržišta.Tiha trgovačka diplomacija ostvaruje rezultate tamo gdje državna politika ne uspijeva. – Privredna diplomacija je učinila dosta na ostvarivanju suradnje, nažalost često politike to poništavaju. Na nama je da i dalje radimo na tome, jer ništa trajnije ne obnavlja odnose nego dugoročne ekonomske veze. Toliko je projekata koji zajedničkim vođenjem mogu višestruko biti korisne za obje države i ekonomije. Svakodnevno je potrebno raditi na daljem razvoju ekonomskih odnosa.Poruka i savjet poslovnim ljudima u Hrvatskoj. – Dođite i investirajte u Beograd i Srbiju, naročito ako imate robu i usluge koje su konkurentne na tržištu Rusije, očekuju vas obučeni radnici, dobra infrastruktura i podrška države stranim investitorima.

– Gospodarska suradnja između Srbije i Hrvatske ide uzlaznom linijom, ali je to daleko od potencijala. Međusobna razmjena je na nivou nešto manjem od milijarde eura na godišnjem nivou. Naša kompatibilnost gospodarstva omogućava povećanje međusobne trgovinske razmjene, za što je potrebno samo da se barijere ne povećavaju. Posljednji događaji pokazuju da se može raditi koordinirano na povećanju razmjene čitavog regiona, kaže Milivoje Miletić, direktor privredne komore Beograda.

Gospodarsku delegaciju Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke u kojoj su bili zamjenik gradonačelnika Marko Filipović, zamjenik župana Petar Mamula, predvodio je dr. sc. Vidoje Vujić predsjednik HGK – županijske komore Rijeka. On ističe da će HGK ŽK Rijeka u narednom razdoblju intenzivirati regionalnu suradnju i unaprijediti povezivanjemalih i srednjih poduzetnika kao nositelje izvoznih aktivnosti.

Nakon susreta s pomoćnikom gradonačelnika Beograda. zaduženim za međunarodnu suradnju i gospodarstvo, Borkom Milosavljevićem i direktorom Turističke organizacije Beograda Miodragom Popovićem, održan je i dogovor s direkcijom restorana »Tri šešira« na projektu »Skadarlija u Rijeci i Opatiji« i »Rijeka i Opatija u Beogradu«. Radi se o jednom od najpoznatijih i najstarijih restorana u Beogradu, starom preko 150 godina u kojem su bili gosti španjolski kralj, predsjednici SAD-a, Italije, kancelar Njemačke, ali i Tin Ujević i Gustav Krklec. Danas je to omiljen restoran vodećih poslovnih ljudi iz cijelog svijeta kada dođu u Beograd. Delegaciju iz Hrvatske pojačao je i legendarni Stevo Karapandža, koji je inače stanovnik Lovrana, a radi na brendiranju gastronomije s Kvarnera. Naime, upravo je gastronomija i turizam prava prilika za prezentaciju Kvarnera u Beogradu, koji s milijunskim brojem stanovnika i velikim brojem poslovnih ljudi iz cijelog svijeta predstavlja ogroman potencijal za naš turizam.

Potreban direktni let za Krk

Dogovoreni poslovni forum s finalnom gala večerom koja će okupiti oko 450 vodećih poslovnih ljudi iz Srbije i Hrvatske u Opatiji, prilika je i možda odskočna daska za brojne tvrtke s ovog područja ne samo za tržište Srbije već i za širenje poslovanja u Kinu, Rusiju i Bliski istok, gdje je Srbija otvorila brojne kanale i utvrdila veze.

Prva hrvatska štedionica, prvi je novčani zavod u Hrvatskoj osnovan 1846. u Zagrebu domaćim kapitalom. Među osnivačima bili su i D. Demeter, Lj. Gaj, M. Kulmer ml., I. Mažuranić te ugledni zagrebački trgovci. To je bila najjača hrvatska financijska ustanova početkom XX. st. i najjači bankarski zavod u Kraljevini SHS, Imala je podružnice u Beogradu, Crikvenici, Čakovcu, Dubrovniku, Iloku, Karlovcu, Križevcima, Ljubljani, Mariboru, Novom Sadu, Ogulinu, Osijeku, Požegi, Rijeci, Sisku, Skoplju, Slavonskom Brodu, Splitu, Subotici, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru, Zemunu. Bila je glavni kreditor hrvatskoga gospodarstva te podupiratelj mnogih prosvjetnih, znanstvenih i kulturnih ustanova i inicijativa. Taj je položaj zadržala do 1946., kada je bila nacionalizirana, a Narodna banka određena za likvidatora. Na pročelju zgrade u samom središtu Beograda u Knez Mihajlovoj 42 na pročelju zgrade i dalje stoji naziv, na ćirilici i latinici iako štedionica ne postoji već sedam desetljeća. Zgrada je djelo hrvatskog arhitekta Dionisa Andrije Sunka, a danas je u njoj prvi privatni umjetnički muzej u Srbiji.

Rijeka i Kvarner hendikepirani su već u startu, jer ne postoji direktni let iz Beograda za Krk dok postoje direktni letovi iz Beograda za Pulu, Dubrovnik, Split i Zagreb. Drugi je problem, ali ne samo riječki, što će mnoge svjetske kompanije, prema najavama, preseliti svoje regionalne urede iz Zagreba u Beograd, a neke su to već i učinile. Beograd za razliku od Zagreba nije na sat vremena vožnje, već najmanje pet i pol.

Rijeka koja će se morati prilagoditi novim regionalnim gospodarski odnosima bez brze pruge i direktnih letova, osuđena je na daljnju gospodarsku stagnaciju. Zasad su svijetla točka u riječkoj priči – kontejneri, jer dosta robe u srbijanskom izvozu i uvozu ide preko riječke luke. Dugoročno, »problem« nam mogu biti grčke luke, barem što se tiče kineske robe, jer Kina forsira željeznički pravac iz Soluna preko Makedonije, Srbije i Mađarske. Jedina šansa je ubrzana digitalizacija gospodarstva i aktivna gospodarska aktivnost koja može biti nadomjestak za prometnu izoliranost.

– Digitalizacijom ćemo doprinijeti podizanju konkurentnosti cjelokupnog regionalnog gospodarstva. Uspostavom tihe gospodarske diplomacije i stvaranjem digitalnih servisa omogućit ćemo veći protok informacija i pružiti bolju potporu internacionalizaciji poslovanja naših članica. Omogućit ćemo im lakše korištenje raznih potpora, posebice onih koje su predviđene u EU fondovima, kaže Vidoje Vujić i napominje da osobno misli da su svi slavenski poduzetnici i narodi žrtve postojećih odnosa i međunarodne politike u kojima se niti snalazimo niti želimo to priznati. Više od 25 godina gledamo u retrovizor i bavimo se prošlim stoljećima umjesto gospodarskim razvojem i prioritetnim projektima sutrašnjice koji doprinose kvaliteti života naših građana, zaključuje Vujić.