Čačić i Linić našli rješenje

Zaduženi HEP kreditom kupuje teren za LNG terminal i spašava Dinu

Bojana Mrvoš Pavić

Hypo banka će se riješiti zemljišta na Krku, postat će vjerovnikom HEP-a, odnosno države, Čačić će dobiti zemljište za gradnju LNG-a, radnici će na Krku nastaviti s proizvodnjom, a spašen će biti i Robert Ježić. Postavlja se »samo« pitanje kako će gubitaš HEP servisirati nove, dodatne kreditne obveze



ZAGREB » Slavko Linić i Radimir Čačić su, kad je Dioki u pitanju, našli kompromisno rješenje – može se iščitati iz obavijesti upućenoj Vladi, o namjeri United Energy Commoditiesa, tvrtke osnovane u Švicarskoj, u čijoj je pozadini zapravo azerbajdžansko-ukrajinski kapital, da uđe u Dina-Petrokemiju. Dina će, što je Linićeva želja, biti prodana novom ulagaču, zajedno s Diokijevom »kćeri«, tvrtkom Adria Oil iz Milana, i nastaviti proizvodnju, dok će Čačić ostvariti svoj naum da HEP otkupi zemljište namijenjeno gradnji LNG-a u Omišlju od Hypo banke, pod čijom se hipotekom ono nalazi – kreditom Hypo banke.


Na »sveopću radost«, Hypo banka će se, makar i za puno manju cijenu od Diokijevog dugovanja, riješiti zemljišta na Krku koje nitko drugi ne želi, postat će vjerovnikom HEP-a, odnosno države, Čačić će, nadalje, dobiti zemljište za gradnju željenog LNG-a, radnici će na Krku nastaviti s proizvodnjom, a spašen će, u konačnici, biti i Robert Ježić, na papiru još uvijek većinski vlasnik Diokija, koji će na ovaj način riješiti svoja dugovanja, i, ukoliko iza svega stoji, i dalje ostati u igri. Postavlja se još »samo« pitanje kako će HEP, koji je prošle godine ostvario neto gubitak od 3,3 milijuna kuna (nakon dobiti od 1,4 milijarde u 2010. godini), i koji se radi servisiranja svojih obaveza u iznosu od 366 milijuna kuna u svibnju ponovno zadužio za 400 milijuna kuna – nove, dodatne kreditne obaveze servisirati.   

Zasićeno plinsko tržište


Električna energija poskupjela je 1. svibnja upravo zato – jer suša vlada već godinu i pol dana, što povećava HEP-ov uvoz, zbog dosadašnjih, velikih dospjelih HEP-ovih obaveza, odnosno zbog novih kredita koje HEP mora otplaćivati. Unatoč tome, HEP će kreditom Hypo banke, potvrđeno nam je i neslužbeno u Ministarstvu gospodarstva, od Hypo banke otkupiti zemljište za LNG, na kojem će zatim, namjera je Vlade, zajedno s državnim Plinacrom graditi terminal.



I Dina u stečaj ukoliko partner ne uplati do utorka       »Pet mjeseci razgovaramo s vjerovnicima i potencijalnim kupcima, ali osim slabog interesa za proizvodnju na Krku drugog interesa nema. Dina može raditi jer je to novije postrojenje, ali mi ne prodajemo Dinu, prodaje ju Dioki, koji je njezin vlasnik. Tvrtka koja je jedina zaintersirana nudi pet milijuna eura i mi ih zato smatramo ozbiljnima. Traže da država jamči za tih pet milijuna eura. Ako se posao izjalovi, zašto je to nama u interesu? – Zato što ćemo svejedno u stečaju morati isplatiti šest plaća«, kazao je na konferenciji za novinare Slavko Linić, napominjući kako je »naš interes zemljište za izgradnju LNG terminala, jer bi HEP trebao biti glavni nositelj projekta«. Na to zemljište, kazao je, hipoteku ima Hypo banka s kojom se pokušava dogovoriti da prepolovi iznos svojeg potraživanja. Na upit zašto bi Hypo banka na takvo nešto pristala, ministar financija odgovorio je kako zemljište na Krku ima vrijednost samo ako će tamo biti LNG terminal. Nakon opaske nije li to ucjena, odgovorio je kako banka mora procijeniti je li joj u interesu dobiti nekoliko desetaka milijuna eura za zemljište, ili riskirati i čekati bolju cijenu, koju neće dobiti ako ne bude LNG-a.    Stoji li iza ponuditelja zapravo Ježić, pitali su novinari, a Linić im je rekao kako na medijske špekulacije ne želi odgovarati.    Ukoliko do utorka švicarski partner ne uplati 5 milijuna eura, i Dina, najavljuje Linić, ide u stečaj.




»U jako lošem trenutku. Plinsko je tržište potpuno zasićeno, potražnje nema, pogotovo da bi se opravdala ovako velika investicija. Osim toga, HEP i Plinacro, koji u ovakvim poslovima nemaju nikakvog iskustva, bit će u ovom slučaju nositelji projekta, kojeg, za početak, moraju osmisliti, napraviti studije utjecaja na okoliš, studiju izvedivosti, na kraju ishoditi i sve potrebne dozvole, prije toga pak preliminarno ugovoriti i dobavljače plina. Adria LNG, konzorcij sastavljen od najvećih međunarodnih igrača u ovom biznisu, od LNG-a na Krku je davno odustao, a s obzirom na situaciju na plinskom tržištu, jasno je i zašto« – može se čuti od energetskih stručnjaka, upućenih u zbivanja na tržištu.


Makar su svjesni da postojeće stanje u Diokiju ne može biti lošije nego što jest, napominju kako je ipak sporno to što je Vlada odlučila Dinu stranom, i javnosti nepoznatom ulagaču, prodati, i to za, napominju, »mizernih« 20 milijuna eura, dok je gradnja Dine koštala 20 puta više. Dinu, koja će godišnje, po sadašnjim cijenama, moći proizvoditi 300 milijuna dolara, stranom je ulagaču, kažu, trebalo dati na korištenje kroz određeni period, ne u većinsko vlasništvo. Očigledno je, kako zaključuju, da se na ovaj način spašava i Roberta Ježića.   

Bez snimanja


»Kako je moguće da netko, spreman u startu isplatiti 20 milijuna eura, u samo jednom danu obiđe Dioki, i pristane na kupnju? Da je riječ o novom ulagaču, proveo bi u tvrtki barem mjesec dana, pretumbavajući papire. Snimiti situaciju na terenu u samo jednom danu moguće je samo ako je ulagač jako dobro upućen u stanje, a to može biti samo posredstvom Roberta Ježića«, zaključuju upućeni.


Makar je Ježić, podsjećaju, pristao na smanjenje svog vlasničkog udjela u Dioki Grupi na samo jedan posto, na papiru je on još uvijek većinski vlasnik sa 76 posto udjela u tvrtki, jer skupština dioničara još uvijek nije sazvana i održana.


Kako rezimiraju radnici Dine i Diokija u Zagrebu, njih ništa ne zanima, osim, jer su gladni kruha, isplate plaća i, u slučaju zagrebačkih 450 radnika, otpremnina. »S naše pozicije, stvar je jednostavna – ako je ovo jedina ponuda za pokretanje proizvodnje, barem u Dini, onda je itekako dobrodošla, tko god iza nje stajao, i kakvi god uvjeti prodaje bili«, zaključuju radnici, pri čemu oni iz Zagreba najavljuju kako čekaju isplatu plaća iz prvih pet »švicarskih« miijuna eura, a zatim će inzistirati na isplati otpremnina, budući da njihov pogon ide u stečaj.