Privatni koncesionari mogu trljati ruke

Umjesto da ubire naknadu, država u AZM i »Ipsilon« u 10 godina dala 3 milijarde kuna

Jagoda Marić

Država će im ove godine uplatiti 306,6 milijuna kuna, što je iznos koji doseže polovicu svih naknada što ih državni proračun ubere od 14 tisuća koncesijskih ugovora u godini 



ZAGREB  Hrvatska će u ovoj godini, otkriva nedavno doneseni rebalans proračuna privatnim koncesionarima na autocestama platiti ukupno 306,6 milijuna kuna. Riječ je o o uplatama koncesionarima  koji su u većinskom privatnom vlasništvu – Bina Istra i Autocesta Zagreb – Macelj (AZM).


U tvrtki AZM većinski je vlasnik privatni partner, austrijska tvrtka Strabag, preko svoje tvrtke Pyhrn Concession Holding GmbH  i  ima 51 posto udjela, a Republika Hrvatska 49 posto, dok je u Bini Istra isti omjer vlasništva u korist francuskog poduzeća Bouygues. Oni do sada državi, koliko je poznato, nisu platili ni kune koncesijske naknade.



Koncesionari Bina Istra i AZM nisu u koncesiju dobili u potpunosti izgrađene ceste, što će biti  u slučaju monetizacije, nego su ugovori sklopljeni pod pretpostavkom da će se te ceste tek graditi.  Ipak, francuski Bouygues dobio je koncesiju za gradnju Istarskog ipsilona, ali i tunel Učku koji je već bio izgrađen, te pravo da naplaćuje tunelarinu. Strabag je pak dobio u koncesiju,  i to na 32 godine,već izgrađenih 40 kilometara i obvezu da izgradi preostalih 20 kilometara. Cestarinu je odmah počeo naplaćivati na već izgrađenom dijelu, a državu je to dosad koštalo milijardu kuna.  Koncesiju će Bina Istra početi plaćati  tek kad bude imala raspoloživu gotovinu, i to u vrijednosti 70 posto raspoložive gotovine.





Međutim, država će u ovoj godini, jer se na to obvezala ugovorima, tim koncesionarima, od čega veći dio od 210 milijuna kuna otpada na Binu Istru, isplatiti iznos koji doseže polovicu svih naknada što ih državni proračun ubere od  14 tisuća koncesijskih ugovora u godinu dana, bilo da je riječ, primjerice, o koncesijama za eksploataciju nafte i plina, eksploataciju voda, koncesiju poljoprivrednog zemljišta, radio frekvencija ili koncesiju koju plaćaju telekomunikacijske tvrtke. Tih 306 milijuna kuna otprilike je isti iznos kao novac što ga je država u razdoblju od 2005. do 2012. godine, dakle u osam godina, zaradila od koncesija na vodama i vodnom dobru.


Glavnice i obveze


Prema odgovorima što smo ih dobili iz  Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture od 2004. godine do kraja 2013. godine tvrtki AZM država je za provedbu ugovora o koncesiji za gradnju autoceste Zagreb – Macelj uplatila 977,5 milijuna kuna, što uz ovogodišnjih predviđenih 96,6 milijuna kuna, ukupan iznos u deset godina podiže na više od milijardu kuna. U istom Ministarstvu dali su nam i podatke za  isplate tvrtki Bina – Istra, ali samo za razdoblje od 2009. godine, otkad im je na ime  uplate glavnice i ostalih obveza prema ugovoru isplaćeno ukupno 765 milijuna kuna, a tomu treba dodati i ovogodišnjih planiranih 210 milijuna kuna, što je u konačnici iznos od 975 milijuna kuna.


No, Godišnja izvješća o izvršenju državnog proračuna u posljednjih deset godina daju odgovor na  pitanje koliko je država isplatila novca i ranijih godina na račun tvrtke Bina – Istra. Ta izvješća  pokazuju da je od 2003. do kraja 2008. godine država tvrtki Bina – Istra uplatila 945 milijuna kuna na ime ugovora o glavnici, kao suvlasnik 49 posto dionica. To znači da je u deset godina iz državnog proračuna u tvrtku Bina-Istra otišlo ukupno 1,92 milijarde kuna.


Kad’ će vlasništvo


 To znači da je država u koncesiju dala dvije autoceste, od čega nije dobila ni kune nego ju je to u deset godina koštalo ukupno tri milijarde kuna. Jedino čemu se može nadati je da će nakon  tri desetljeća te ceste dobiti u svoje vlasništvo.  Podaci o uplatama Bina Istri od 1997. godine kada je ugovor sklopljen u proračunima za te ranije godine nisu navedeni kao pojedinačne stavke. 


Sve su to brojke o kojima ministar pomorstva prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić mora voditi računa kad bude birao koncesionara za veliki  projektu monetizacije autocesta, kako se državi ne bi dogodilo da  radi toga što promet na autocestama nije očekivan na kraju i tom koncesionaru bude morala uplaćivati značajna sredstva.