ZAGREB  Najveći hrvatski trgovački lanci mogli bi svojim dobavljačima kojima duguju više od 900 milijuna kuna, platiti više od 300 milijuna kuna naknade zato što kasne s ispunjavanjem obveza. Nadzor Ministarstva financija pokazao je da 22 trgovačka lanca dobavljačima nisu platila više od 888 tisuća različitih računa, a evidencija o broju neplaćenih računa još uvijek nije prikupljena za sve trgovačke lance. 

Taj nadzor pokazao je, o čemu je Novi list već pisao, da najveći iznos neplaćenih obveza ima Mercator i to 309 milijuna kuna, dok je primjerice u Konzumu pronađeno 158 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih računa, te u Plodinama više od 80 milijuna kuna. 

Procjenjuje se da bi na kraju brojka neplaćenih računa, kad se svi evidentiraju, mogla biti i preko milijun. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisao je da vjerovnik ima pravo na naknadu od 300 kuna po svakom računu kojeg mu dužnik ne plati na vrijeme, što znači da bi na kraju ukupna naknada koju vjerovnici, odnosno dobavljači mogu potraživati od svojih dužnika mogla biti i veća od 300 milijuna kuna. Uz to trgovačkim lancima prijete i milijunske kazne koje će morati platiti državi, a novčano će biti kažnjeni i direktori tih lanaca neplatiša. 

Hoće li više od deset tisuća dobavljača i dobiti tu naknadu ovisi isključivo o njima jer zakon propisuje da vjerovnik ima pravo na tu naknadu bez obzira je li pretrpio ikakvu štetu. Prije izmjena zakona bilo je propisano da dužnik mora vjerovniku isplatiti tu naknadu ako račun nije plaćen na vrijeme. Na kraju je u izmjenama zakona vjerovniku na volju ostavljeno hoće li potraživati tu naknadu. 

Prema dosadašnjoj praksi u Hrvatskoj, teško je očekivati da će dobavljači doista u potpunosti iskoristiti tu mogućnost, jer se ni ranije nisu odlučivali za akciju kako bi naplatili račune od trgovačkih lanaca. Razlog je naravno to što bi tako doveli u pitanje svoje poslovanje s velikim trgovcima. No, iz Ministarstva financija upozoravaju da, uz to što su rokovi plaćanja propisani na 60 dana i trgovcima prijeti nadzor i kazna, i dobavljači moraju biti odlučniji u naplati svojih potraživanja jer je država samo postavila okvire za poslovanje.

– Oni moraju odabrati hoće li zatražiti tu naknadu, dobavljač koji ima, primjerice, tisuću računa a nisu mu plaćeni na vrijeme, sam mora odabrati hoće li zatražiti naknadu i tako skupiti 300 tisuća kuna. Možda će procijeniti da mu odnosi s partnerom znače više od toga, ali nije ta naknada, ta svojevrsna kazna, smišljena da se dobavljači obogate ili obeštete nego da i oni počnu aktivnije sudjelovati u borbi protiv nelikvidnosti, kaže naš sugovornik iz Ministarstva financija. Vjerovnici imaju pravo na sudu potraživati i odštetu ukoliko su, i to neovisno o tome jesu li, naplatili spomenutu naknadu. 

Naš izvor pojašnjava da je nadzor Ministarstva učinio svoje, registrirao neplaćene obveze od 900 milijuna kuna, ali da se protiv neplaćanja država ne može boriti ako u tome ne žele sudjelovati i oni koji su oštećeni. Sa svoje strane službenici nadzora pripremili su optužne prijedloge Poreznoj upravi protiv svakog neplatiše i protiv odgovorne osobe u toj kompaniji. Kako ne mogu dostaviti baš svaki od desetaka ili stotinu tisuća neplaćenih računa pojedinog trgovačkog lanca, plan je da se kazna traži na osnovu iznosa neplaćenih računa u nadzoru i ukupnih obveza koje pojedini lanac ima, te vremena koje nekome treba da plati već dospjeli račun. 

Na osnovu tih prekršajnih prijava Porezna uprava će odrediti i kazne za dužnike i one mogu biti od deset tisuća do milijun kuna. Uz to odgovorne osobe, odnosno direktori poduzeća mogu zaraditi kaznu od jedne do 50 tisuća kuna. Obje kazne plaćaju se državi. 

U slučaju da se Porezna uprava odluči na maksimalne kazne to znači da bi trgovački lanci morali platiti ukupno 22 milijuna kuna kazni, dok bi njihovi direktori platili 1,1 milijun kuna kazni. No, i na to bi se mogli žaliti. 

Iako se naknada od 300 kuna po neplaćenom računu, kad je zakon donesen, činila simboličnom broj računa koji nisu plaćeni pretvara je u ozbiljan problem za trgovačke lance i za neke od njih ukupno bi mogla biti veća od dobiti ostvarene u prošloj godini.