Zahvalnost zaposlenicima za uspjeh kompanije i pozivanje na znanje i inovativnost kao podlogu za izlazak na inozemna tržišta, obilježili su sinoć dodjelu priznanja Zlatna kuna koju je najuspješnijim domaćim kompanijama po 23 put dodijelila Hrvatska gospodarska komora (HGK).

Oni koji su popratili većinu od te 23 dodjele teško se mogu sjetiti da je krajem devedesetih ili prije deset ili samo prije pet godina baš svaki dobitnik na prvom mjestu isticao svoje radnike kao ključ uspjeha.

Nekada su na ovakvim događanjima, neovisno tko je obnašao vlast dominirali pozivi vlasti da smanji poreznu presiju, da smanji troškove rada, mijenja rigidno radno zakonodavstvo…

Ili je odlazak iz Hrvatske i nedostatak radnika učinio svoje ili je došlo vrijeme poduzetnika i menadžera koji doista vjeruju u to da im tvrtka može uspjeti samo uz vrijedne ljude koje moraju cijeniti. Kako god bilo sinoć je isticanje važnosti radnika bilo obvezno kao pozivanje na mir u svijetu kod izbora za Miss svijeta ili zahvala producentima na dodjeli filmske nagrade Oscar.

Učinili s to i oni čije kompanije, poput Cedevite, ove godine slave 50. obljetnicu ali i oni koji postoje tek koju godinu ili najviše desetljeće, a već su dobitnici zlatne kune i svoje prihode uglavnom ostvaraju u inozemstvu.

Napomenula je to i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koja je kazala kako od prvog dana govori da su baš ljudi najvažniji činitelj gospodarskog rasta i razvoja, ali je poduzetnicima poručila i to da taj napredak može doći samo kroz suradnju i balans između privatnog i javnog sektora. Što se tiče budućnosti vjeruje predsjednica i da je moguće ostvariti rast BDP-a od pet posto, ako se Hrvatska okrene poticanju industrije i proizvodnje ali i inovacija.

No, nije izbjegla ni osvrt u prošlost, pa je ponovo govorila o pesimizmu koji je vladao u razdoblju od 2008. do 2014. godine, o tome kako su vlade koje su došle nakon toga uspjele preokrenuti trendove kad su u pitanju i javne financije i državni dug i rast BDP-a.

Predsjednica je zlatnu kunu dodijelila upravo Cedeviti u kategoriji velikih tvrtki, dok je premijer Andrej Plenković priznanje uručio tvrtki Nanobit koja je ove godine najbolja među srednjim tvrtkama.

Riječ je o kompaniji kojoj je glavna djelatnost razvoj mobilnih igara, osnovana je 2008. godine i sto posto svojih prihoda ostvaruje u inozemstvu.

Među malim tvrtkama nagradu je dobila Pirić Montage, specijalizirana je za montažu i puštanje u pogon industrijskih postrojenja, a osnovana je tek prije tri godine.

Zlatna kuna u kategoriji Inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco, koja je od radionice s četvero zaposlenih danas postala tvornica s 240 zaposlenih i njihovi uređaji za zimsko i ljetno održavanje održavaju prometnice tijekom cijele godine u preko 40 zemalja na pet kontinenata. Njihov direktor Ivan Franičević kazao je da im je ova druga nagrada za inovaciju, a najavio je već da za sljedeću godinu pripremaju novo vozilo.

Zlatna kuna u kategoriji Post startup dodijeljena je tvrtki Diversitas IT sustavi, a priznanje za promicanje gospodarstva dodijeljeno je Tomislavu Dominkoviću, Mislavu Balkoviću i Hrvoju Balenu s Visokog učilišta Algebra. Priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu o dobila je Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Zlatna kuna za životno djelo ove je godine pripala Ivanu Kataviću, direktoru tvrtke KTC Križevci koja zapošljava 1.400 radnika, ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Nagrađenima je premijer poručio da ih je Vlada nastojala rasteretiti brojnih davanja, a vjeruje da će ulazak u europski tečajni mehanizam biti dodatni plus za sve gospodarstvenike.

Uvođenje eura i ulazak u Schengen dodatno će, vjeruje i predsjednik HGK, Luka Burilović, olakšati život izvoznicima i potaknuti druge na izvoz. Kao najveći izazov domaćeg gospodarstva u ovom trenutku označio je nedostatak radne snage.

– Već dugo, ne deklarativno, ali suštinski, ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo. Ti trendovi nisu od jučer i neće se riješiti sutra. Ali sve to treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikantstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja, rekao je Burilović koji je pozdravio skoro uvođenje beskvotnog uvoza radnika.