Centri kompetentnosti

Reforma od milijardu kuna: Strukovne škole će biti izravno vezane na gospodarstvo

Ljerka Bratonja Martinović

Foto: Sergej Drechsler

Foto: Sergej Drechsler

Novi model trebao bi do 2020. godine zamijeniti danas zapušteni sustav strukovnih škola gdje učenici rade po programima starim 20 godina i više, na strojevima starim gotovo pola stoljeća



ZAGREB Do idućeg ljeta sustav strukovnog obrazovanja dobit će prve regionalne centre kompetentnosti koji će oko sebe stvoriti mrežu strukovnih škola i osigurati im opremu, nove kurikulume, vrsne nastavnike i izravnu vezu s gospodarstvom. Ovaj model trebao bi do 2020. godine zamijeniti danas zapušteni sustav strukovnih škola gdje učenici rade po programima starim 20 godina i više, na strojevima starim gotovo pola stoljeća.


Za reformu sustava u kojem se školuje 70 posto naših srednjoškolaca osigurana je milijarda kuna, mahom ih europskih fondova, a ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poziva županije i škole da preuzmu odgovornost i pobrinu se za projekte kojima će privući učenike. Ona očekuje da će se u prvoj fazi, do ljeta, formirati 20-ak centara kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike, IT-a, poljoprivrede i zdravstva, a u drugoj fazi koja će trajati dvije do tri godine, moderniziralo bi se svih 300-tinjak strukovnih škola u zemlji.


– U strukovnim školama radi se na strojevima starim više od 40 godina, koje je industrija, kad je propadala, »šibnula« u škole. To nije poticajno za mlade ljude, niti na tome možemo graditi budućnost. Škole moraju biti malo »seksi«, moraju biti privlačne učenicima i potrebne gospodarstvu – ilustrira zahtjeve modernog strukovnog obrazovanja pomoćnik ministrice obrazovanja, Vlado Prskalo, koji je kao ravnatelj uspješno transformirao SŠ »Antun Matija Reljković« u Slavonskom Brodu. Škola je povukla šest milijuna eura, a učenici tu danas rade uz digitalnu tehnologiju i njihovi proizvodi pariraju onima na svjetskom tržištu. Dok se strukovne škole u pravilu upisuju preko volje, učenici iz Broda su, tvrdi Prskalo, ponosni što su upisali tu školu.





Reforma strukovnog obrazovanja najvažnija je kurikularna reforma jer se prelijeva u gospodarstvo, poručuje ministrica Blaženka Divjak Temelj za promjenu sustava novi je zakon o strukovnom obrazovanju koji je upravo u prvom saborskom čitanju, a ministrica Divjak ne sumnja da će za njega dobiti potrebnu političku podršku.



Prskalo je uvjeren da ova reforma neće proći, kao i većina prethodnih, bez vidljivih rezultata. – Nema razloga da to ne provedemo. Dimnjačar ili tesar danas imaju plaću 10.000 kuna. Vremena su se promijenila, ne može ovo ministarstvo spavati, moramo se boriti da nam kvalitetni radnici ostanu u zemlji – poručuje. Manjak novca, kaže ministrica, više ne može biti alibi lokalnim vlastima da ne rade ništa jer su im na raspolaganju natječaji na koje se mogu prijaviti.