Aktivnosti banaka vezano za naplatu duga njihovih klijenata nisu regulirane posebnim propisima, kažu u HNB-u. Potvrđuju da neke banke, prema pritužbama klijenata, u tim aktivnostima znaju i pretjerati
ZAGREB »Imam posao, dva kredita, ali ne i plaću, zbog čega sam postala žrtva telefonskog mobbinga iz banke kojoj dugujem!«, požalila se našem listu 37-godišnja čitateljica iz Zagreba koja je, zbog neredovitih primanja u tvrtki u kojoj radi, bila prisiljena na šest mjeseci »zamrznuti« svoj veći, stambeni kredit, dok onaj manji, podignut u isto vrijeme u istoj banci, namijenjen opremanju stana, nastoji plaćati koliko može. Ne može, međutim, više podnijeti stalne pozive iz banke i, gotovo svakodnevno, postavljanje uvijek istih pitanja, kaže naša čitateljica. »Prije nekoliko mjeseci otišla sam u svoju banku i, uz plaćanje naknade, dogovorila da mi privremeno, zbog neisplate plaće, obustave naplatu većeg, stambenog kredita. Ovog manjeg, u iznosu od oko tisuću kuna na mjesec, nekako sam cijelo vrijeme uspijevala podmirivati, no sada sam pred zidom, s dvije neplaćene rate, i počeli su pozivi iz banke. Njihovo je pravo raspitivati se, ali ne na način da klijenta zivkaju baš svaki dan, i tjeraju da ponavlja jedno te isto. U petak sam sa referenticom dogovorila da će me pustiti na miru do kraja ovog mjeseca, kad očekujem neki novac, no ista me ta referentica ponovno nazvala u ponedjeljak, s istim pitanjem o kašnjenju plaće i tome kad ću im nešto uplatiti«, jada se čitateljica.
U Hrvatskoj udruzi banaka smatraju da za ovo pitanje nisu nadležni, dok iz HNB-a, s druge strane, sve one koji smatraju da je banka pretjerala u svojoj »komunikaciji«, pozivaju da se jave njihovoj Direkciji za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja te navedu o kojoj se banci radi, kako bi HNB došao do detaljnih informacija o »opisu posla« zaposlenika banke, zaduženih za tu vrstu komunikacije s građanima, odnosno upozorio banku da spomenute aktivnosti svede na razumnu mjeru.
Dužna im je, kaže, i to ne poriče, rekla im je neka joj »sjednu« na račun pa se sami naplate čim nešto tamo stigne, samo da ju ne »mobbingiraju«! Referentica joj je na to odgovorila kako je njen posao dužnika stalno zvati i podsjećati ga na dugovanje, pa će ona, opet, nazvati – u srijedu.
»Možemo zaključiti da se pritužba vaše čitateljice odnosi na intenzivnije aktivnosti banaka vezano za naplatu dospjelih, a neizmirenih obveza njihovih klijenata. Te aktivnosti i komunikacija u takvim slučajevima nisu regulirani posebnim propisima. Dakle, o poslovnoj politici banke ovisi na koji će način i kojim intenzitetom komunicirati s klijentima kako bi ih podsjetila na neizmirene obveze. Prema nama dostupnim saznanjima temeljem dosad primljenih pritužbi klijenata, određene banke u tome znaju i pretjerati«, odgovor je Hrvatske narodne banke našem listu na upit smiju li banke, kad se nemaju otkud naplatiti, na ovaj način »komunicirati« s klijentima, i iznova ih, svakog dana, nazivati, tjerati da, ionako poniženi, neprestano ponavljaju u kakvom se teškom financijskom stanju nalaze. Pravila za ovu igru, dakle, nema, samo »odredi za crne liste« u bankama, i »šprance« po kojima su referenti u tim odredima dužni postupati. O tome koliko ljudi ovaj posao radi i što im je točno zadaća, u bankama, međutim, ne žele govoriti. Sve je to, vele, dio njihove poslovne politike.
»Ako se dogovor između banke i klijenta s poteškoćama u otplati ne može postići, banka je primorana djelovati u smjeru naplate svojih potraživanja, u konačnici i prisilnim putem. Nismo, međutim, skloni rješavati dugove prisilnim putem, jer se time problem samo produbljuje«, odgovaraju iz Raiffeisen banke, dok iz Hypo banke odgovaraju da, ako je dogovor o plaćanju postignut, dužnika ne zovu ponovo, osim u slučaju ukoliko dogovor nije ispoštovao.
Iz Erste banke, primjerice, odgovaraju kako sa klijentom u poteškoćama pokušavaju naći rješenje u produljenju roka otplate kredita, ugovaranju počeka i bilo kojeg drugog oblika. Za naplatu je, zaključuju, zadužena njihova Direkcija centralne dokumentacije i upravljanja lošim plasmanima. Ako klijent kasni s ispunjavanjem preuzetih obaveza, kažu, banka šalje tri pisane opomene, a što se klijenti ranije jave u banku, to je veća mogućnost pronalaženja adekvatnog rješenja.
