Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 3
Sutra: 19° 20° 3
24. lipnja 2018.
Na rubu egzistencije

Prosječna hrvatska obitelj mjesečno raspolaže sa 6.300 kuna, a za osnovne životne potrebe treba - 9.000

Foto Sergej DRECHSLER
Foto Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 20. veljača 2013. u 13:14 2013-02-20T13:14:21+01:00

Prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za sve životne potrebe i troškove potrebno u prosjeku 11.130 kuna, dakle 3.300 kuna više od prihoda

ZAGREB Krajem prošle godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečnim prihodom od 6.300 kuna, a prema njihovoj subjektivnoj procjeni za zadovoljenje osnovnih troškova ili potreba trebalo im je u prosjeku 8.955 kuna, što je iznos kojim ne raspolaže čak 76 posto hrvatskih kućanstava, pokazalo je istraživanja GfK o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava u 2012. godini.

Istraživanje pokazuje i da prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za sve životne potrebe i troškove potrebno u prosjeku 11.130 kuna, dakle 3.300 kuna više od prihoda.

U odnosu na 2011. godinu, iznos potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenio, 2011. je iznosio 8.824 kuna, a 2012. godine 8.955 kuna, no prihodi su se smanjili za oko 5 posto, sa 6.610 na 6.300 kuna.

Usporede li se ostvareni i potrebni prihodi kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, u prosjeku bi njihova potrebna primanja trebala biti 73 posto veća od sadašnjih.

Iz GfK pritom navode da, iako 76 posto kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima 7 posto kućanstava čiji članovi ostvaruju veće, odnosno 13 posto kućanstava koja imaju dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba.

Promatrano po regijama, najveći se prihodi ostvaruju u gradu Zagrebu, u iznosu od 7.043 kuna, a najniži u Slavoniji, 5.280 kuna. Pritom je u Zagrebu i okolici te Dalmaciji najmanje kućanstava s nedostatnim prihodima (Zagreb i okolica 66,8 posto, Dalmacija 66,3 posto), a najviše u Istri, njih 87,6 posto.

U Zagrebu je i najviše kućanstava s većim prihodima od potrebnih, 13 posto. U Istri takvih kućanstava nema, u Slavoniji ih je svega 1,4 posto, a u Lici 2,4 posto.

Najveći udio troškova kućanstva, 33 posto, otpada na hranu i piće, a dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54 posto prihoda kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba, dok je taj udio u 2011. bio 48 posto.

Od ostalih troškova, najveći broj kućanstava izdvaja novac za usluge mobilne telefonije (92 posto), fiksnog telefona (85 posto), te prijevoz (83 posto).

Novac za odjeću i obuću izdvaja 77 posto kućanstava, medicinske usluge i kulturu oko 60 posto, rekreaciju i zabavu 46 posto, duhan i cigarete 45 posto, trajna potrošna dobra 39 posto, a obrazovanje svega 30 posto kućanstava.

Po podacima iz istraživanja, troškovi hrane i pića u prošloj su se godini u odnosu na godinu prije povećali za 9 posto, a stanovanja za 5 posto.

Građani su prošle godine više (od 4 do 8 posto) izdvajali na kupovinu odjeće i obuće, medicinske usluge, te na duhan i cigarete, dok se manje izdvajalo (od 7 do 10 posto) na kulturu i zabavu.

Najveći se pad u opsegu potrošnje uočava kod trajnih dobara – 32 posto kućanstava manje kupuje trajna dobra, a sve manji broj ih troši na proizvode koji ne spadaju u kategoriju osnovnih potreba – 21 posto kućanstava manje troše na kulturu, zabavu, rekreaciju, 12 posto je onih koji kupuju odjeću i obuću, dok je 21 posto manje kućanstava koja troše na medicinske usluge, a 25 posto ih manje izdvaja na obrazovanje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka