Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
7. travnja 2020.
KONFERENCIJA O POMORSTVU

Tehnološka i održiva preobrazba najvažnija za budućnost pomorstva

Foto Damir Škomrlj
Foto Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 11. ožujak 2020. u 8:52 2020-03-11T08:52:22+01:00

Europska pomorska industrija mora, da bi zadržala konkurentnost, smanjiti emisiju stakleničkih plinova te primjenjivati nove tehnologije, kako na brodovima, tako i u smislu digitalizacije poslovanja, a sve to donosi potrebu za novim znanjima i vještinama pomoraca kako bi i oni ostali konkurentni

OPATIJA - U sklopu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, u opatijskom hotelu Ambasador jučer je Konferencijom o pomorstvu započeo dvodnevni skup koji se danas nastavlja neformalnim sastankom ministara prometa zemalja članica Europske unije. Na jučerašnjoj konferenciji, uz europske ministre nadležne za poslove pomorstva i brodarstva sudjelovali su i predstavnici europskih udruženja iz redova brodara, pomorskih zanimanja, sindikata pomoraca, posrednika pri zapošljavanju pomoraca, brodogradilišta i drugih predstavnika hrvatske, europske i svjetske pomorske industrije.

Kao sudionici panel-rasprava sudjelovali su i čelnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO) Kitack Lim, direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) Maja Markovčić Kostelac, kao i zamjenica ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije Maja Bakran Marcich, a glavne teme bile su digitalizacija u pomorstvu, osnaživanje statusa pomorskih zanimanja i europskih pomoraca na domaćem i globalnom pomorskom tržištu te posebno sigurnost i zaštita pomorskog okoliša kroz postizanje ciljeva zadanih europskim Green New Deal-om i propisima IMO-a.

Globalni pristup

Sudionike i goste konferencije pozdravio je Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je navedene teme istaknuo kao najvažnije u današnjem trenutku u europskom i svjetskom pomorstvu.

- Budućnost pomorstvu donosi obaveze smanjenja emisija stakleničkih plinova kroz europski Green deal, primjenu novih tehnologija, kako na samim brodovima, tako i u smislu digitalizacije poslovanja, uz održivu transformaciju pomorskog sektora, zadržavanje kompetitivnosti europske pomorske industrije i pomoraca na globalnoj razini i održavanje rasta, rekao je Bilaver, dodajući kako se nada da će tijekom dvodnevnog skupa u Opatiji, Europa i svijet doći korak bliže ostvarivanju ovih složenih ciljeva. Prvi čovjek svjetskog pomorstva, glavni tajnik IMO-a Kitack Lim, istaknuo je u svom uvodnom govoru pomorstvo kao primjer internacionalnog poslovanja na svjetskom tržištu, u kojemu se napredak može ostvariti jedino globalnim pristupom.

Na brodovima zaštita od koronavirusa

Neizbježna tema na konferenciji bila je i epidemija koronavirusa, a novinare je zanimalo što se u pomorstvu poduzima na zaštiti od širenja epidemije, posebno u Hrvatskoj. Direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost Maja Markovčić Kostelac izjavila je kako je u okviru Međunarodne pomorske organizacije, kao i zdravstvenih institucija, donesena specijalna preporuka, koja se primjenjuje na brodovima svih država i zastava svijeta.

- Sličnu preporuku dodatno je ojačala i Europska komisija, tako je u ovom trenutku situacija pod kontrolom, rekla je Markovčić Kostelac. Državni tajnik Bilaver je rekao kako Ministarstvo mora svakodnevno sudjeluje u radu nacionalnog kriznog stožera, te prati situaciju i spremno je donijeti odgovarajuće mjere, budu li potrebne.

- U osjetljivim područjima su naše luke Ploče, Zadar, Split i Rijeka, te smo u svakodnevnoj komunikaciji s lučkim kapetanijama i upravama. Jadrolinija ima linije za Anconu, a u idućim ćemo satima vidjeti kako ćemo postupiti. Cijela Italija proglašena je crvenom zonom pa ćemo u skladu s tim i reagirati. U suradnji s nacionalnim stožerom, HZJZ-om i Ministarstvom zdravstva ćemo donijeti pravodobnu odluku, rekao je Bilaver. Direktor Jadrolinije Sopta je kazao kako se na liniji Split – Ancona provode posebne mjere zaštite posade i putnika od zaraze.

- Pomorci nose maske i rukavice, a nakon svakog putovanja putnički se prostor dodatno dezinficira. Linija nije ukinuta, a odluku o eventualnom privremenom ukidanju donijet ćemo u dogovoru s Ministarstvom zdravstva i ostalim nadležnim institucijama, rekao je Sopta.

- Brodovi su u vlasništvu i pod upravljanjem tvrtki iz mnogih zemalja, a kreću se u svom svakodnevnom poslu među različitim državama. Zato je potreban globalni pristup u kojemu je uloga Međunarodne pomorske organizacije da razvija regulatorni okvir na svjetskoj razini. Nikad brži napredak tehnologija i rast svijesti o potrebi zaštite okoliša čine ovaj trenutak jednim od najznačajnijih u povijesti svjetskog pomorstva i IMO-a. Usvajanje Strategije o smanjenju emisije stakleničkih plinova u pomorstvu prije dvije godine, s ciljem smanjenja stakleničkih emisija za 50 posto do 2050. godine i donošenje odluke o smanjenju udjela sumpora u brodskom gorivu na 0,5 posto u ovoj godini pokazuje svijest o potrebi zaštite okoliša. S digitalizacijom, razvojem umjetne inteligencije, robotizacije i alternativnih brodskih pogona, pomorstvo ima potencijal da krene u jednu posve novu eru. Pri tom će sigurnost uvijek biti na prvom mjestu, rekao je Kitack Lim.

Ciljevi digitalizacije

​Prva panel-rasprava bila je posvećena digitalizaciji u pomorstvu. ​Istaknuto je kako je cilj digitalizacije pojednostavljivanje svih administrativnih procedura, uz uvođenje European single window digitalnog sučelja koje bi značajno skratilo svakodnevne administrativne procedure, zatim e-teretnica i e-certifikata. Predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta govorio je o primjeni digitalizacije u praksi, ističući povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanje usluge, uz veću mobilnost, kao glavne prednosti.

- Digitalizaciju provodimo u tri smjera. Prvi je prema putnicima, kroz mobilne aplikacije, internetsku prodaju karata, mogućnost rezervacije mjesta u garažama trajekata i slično, drugi je unutar same kompanije, a treći u komunikaciji s državnim, lučkim i drugim tijelima s kojima svakodnevno komuniciramo i poslujemo, rekao je Sopta.

​Drugi je panel bio posvećen održavanju konkurentnosti europske i hrvatske pomorske radne snage, kao i potrebi osiguranja visoke razine kompetencije europskih pomoraca u konkurenciji pomoraca iz cijelog svijeta. Glavna tema rasprave bilo je zadržavanje konkurentnosti i visoke razine kompetitivnosti i obrazovanja europskih pomoraca u svjetlu sve bržih promjena na područjima tehnologije, pravne regulative i zaštite okoliša u pomorstvu.

- Govorimo o potpunoj digitalizaciji, o autonomnim brodovima, o potpuno novim tehnologijama pogona, a sve to donosi potrebu za novim znanjima i vještinama pomoraca, rekao je Siniša Orlić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture​. Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske​, istaknuo je kako je situacija na tržištu rada, kada je o europskim pomorcima riječ, puna kontradikcija.

Konkurencija s istoka

- Europski pomorci vrhunski su obučeni profesionalci koji vrhunski rade svoj posao. Istodobno, europske kompanije traže jeftiniju radnu snagu na istoku, iako su dobrim dijelom poticane i subvencionirane novcem europskih građana, a s treće strane, nema dovoljno europskih pomoraca da pokriju potrebe europskih brodara. Europski pomorci plaćaju u Europi poreze i druga davanja pa im Europa zauzvrat treba nešto i dati, jer će inače sve završiti na Dalekom istoku, kazao je Melvan. Kada se govori o kompetencijama u pomorstvu, dodao je Mario Zorović, član vijeća Europskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca (EUROCREW), o europskim pomorcima najbolje govori činjenica da su oni uvijek bili prvi na brodovima najnovijih tehnologija, od LNG i FSRU brodova, preko off-shore brodova za različite podmorske radove, do tankera i kontejnerskih brodova novih generacija.

- Pritom se dogodilo da se razlika u plaćama između europskih i azijskih pomoraca bitno smanjila, jer su nakon krize 2008. godine brodari masovno krenuli tražiti pomorce na Istoku, a s povećanjem potražnje rasle su i njihove plaće pa je ta razlika danas minimalna, istaknuo je Zorović.

Predstavnik brodara Martin Dorsman, glavni tajnik Europskog udruženja brodara (ECSA), istaknuo je kako i dalje na europskim brodovima plovi oko 270 tisuća europskih pomoraca.

- To govori da ih i dalje želimo zadržati na našim brodovima. Pritom treba više raditi na nacionalnim razinama, kao i na edukaciji pomoraca kako bi držali korak s novim tehnologijama, a od EU-a tražimo da podrži naše planove rasta, da se uvedu odgovarajuće mjere na nacionalnoj razini, kako bi zadržali ili povećali broj europskih pomoraca, rekao je Martin.

Održiva transformacija

Treći panel, posvećen zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena, istaknuo je potrebu za sustavnom transformacijom pomorstva, jedne od najstarijih svjetskih industrija. Uvodnu riječ imao je Claes Berglund, predsjednik udruženja brodara ECSA, kazavši kako europski brodari kontroliraju 40 posto svjetske trgovačke flote, kao i da je pomorska industrija spremna i voljna započeti tranziciju ka nefosilnim gorivima.

- Postoje tri glavna problema. Tržište ne nagrađuje one koji su spremni podnijeti troškove novih tehnologija pogona, zatim možda i najveći - još ne znamo na koja se goriva moramo prebaciti. Niti jedna alternativna tehnologija ne pokriva sve potrebe i nemamo jasnu sliku u kom pravcu treba ići. Treći je problem što se globalna politika po tom pitanju tek treba razviti, što stvara nesigurnost kod naručitelja novih brodova pa dok se to ne riješi radije biraju poznate tehnologije, rekao je Berglund.

U raspravi koja je uslijedila istaknuto je ambiciozno planiranje Europske unije i IMO-a po pitanju smanjenja emisije stakleničkih plinova i tranzicije k nefosilnim gorivima i tehnologijama, uz potrebu zajedničkog nastupanja i posvećenost međunarodnom pristupu postizanja zadanih ciljeva, od kojih je najambiciozniji stvaranje emisijski neutralnog pomorstva do kraja ovog stoljeća.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.