Nautički turizam: prepreke, vizije i mogućnosti

Kristijan Pavić: ACI je primjer da tvrtka u državnom vlasništvu može uspješno poslovati

Marinko Glavan

Daljnji rast i razvoj ACI-ja i nova ulaganja svakako bi rezultirala i daljnjim povećanjem prihoda za društvo, ali i državni proračun. S druge strane nužno je da postoji i snažna konkurencija na tržištu jer nas čini efikasnijima i bržima u prilagodbi potrebama tržišta



Uoči Konferencije o razvoju nautičkog turizma koji ovog tjedna organizira Novi listi s predsjednikom Uprave ACI-ja Kristijanom Pavićem razgovarali smo o strategiji nautičkog turizma i o tome što u strategiji treba mijenjati


Što mislite o sadašnjoj strategiji razvoja nautičkog turizma i što u strategiji treba mijenjati?


– Strategija razvoja nautičkog turizma Hrvatske objavljena je 2008. godine i rađena je temeljem dubinske analize svih parametara vezanih uz taj specifični vid turizma za razdoblje od 2009. do 2019. godine. Polazeći od niza komparativnih prednosti koje ima hrvatska obala Jadrana – razvedenu obalu, očuvanu prirodu te bogato povijesno i kulturno nasljeđe – te potrebe za održivim i stabilnim gospodarskim razvojem, strategijom i Akcijskim planom razvoja nautičkog turizma RH se opredjelila za umjereni razvoj nautičkog turizma.




Navedeno podrazumjeva postupno povećanje prihvatnih kapaciteta kroz period od deset godina sve kako bi se u cijelosti vodilo računa o opterećenju koje se time stvara na prirodu, a posebice na njen posebno osjetljivi dio – morski okoliš. Svi mi koji poslujemo u ovoj djelatnosti svjesni smo da je posebna briga o zaštiti okoliša ono čime zadržavamo našu najvažniju komparativnu prednost, a da priroda može apsorbirati pritiske naglog razvoja nautičkog turizma samo do određene granice.


Činjenica je da je strategija do danas realizirana samo u manjem dijelu. Razlozi tome su prvenstveno zakonodavni okviri koji nisu u cijelosti omogućiti preduvjete za njenu uspješnu realizaciju, kao što je primjerice brže rješavanje imovinskopravnih pitanja na pomorskom dobru, prostornoplanska dokumentacija itd. S obzirom na navedeno, po rješavanju te problematike, hrvatski nautički turizam će sa svim svojim prirodnim potencijalima i komparativnim prednostima ostvariti planirani kvalitativni i kvantitativni rast i razvoj.



Hoće li se ACI prijaviti na natječaj za marinu u riječkom Porto Barošu? Kakvu marinu planirate na toj lokaciji?


– ACI će svakako pristupiti analizama tržišta i gospodarske opravdanosti ulaganja kada natječaj za Porto Baroš bude objavljen. Hoće li se javiti na navedeni natječaj, ovisiti će o rezultatima naših projekcija. Porto Baroš je odlična pozicija, u samom centru grada, u blizini zračne luke, otoka Krka i Cresa te opatijske rivijere,. Mišljenja smo da Rijeka i okolica, ali i dobar dio sjevernog Jadrana, imaju značajan turistički potencijal koji je sve prepoznatljiviji posljednjih godina. Naravno, interesantna nam je ideja i jer će ta marina imati mogućnost razvoja kao marina za mega jahte gdje se ponovno možemo zaigrati sa osmišljavanjem ekskluzivnog projekta koji će biti ponos i pokretač razvoja čitavog grada, a sama promocija takve marine, promovirala bi i dodatni image grada.


Smatrate li da i unutarnji dio riječkog lučkog bazena, od Rive Boduli, do Adamićevog gata treba prenamijeniti u marinu(u tom dijelu već su vezane mega jahte)? Kakvu vrstu marine?


– Ovaj dio riječkog lučkog bazena nesporno izgleda impozantno s privezanim mega jahtama. Međutim, ukoliko se od Porto Baroša želi izvući maksimum njegova potencijala, odnosno privući kvalitetne investitore, valjalo bi razmisliti i o optimalnom iskorištavanju tog drugog lučkog bazena, i to na način koji neće ugrožavati prihode buduće marine Porto Baroš. 



Naravno, vjerujem da postoji i prostor za revidiranje određenih dijelova strategije i iz razloga što su se od 2008. godine trendovi u nautičkom turizmu izmijenili kao npr. trend pada broja vlasničkih plovila u odnosu na porast korištenja charter plovila.


Nove generacije nautičara, uvjetovane modernim načinom života, preferiraju najam plovila umjesto posjedovanja. Na taj način nisu vezani za jednu lokaciju, neovisni su o troškovima održavanja plovila te imaju mogućnost bržeg odabira i promjene destinacije. Upravo to nas tjera da svoju razvojnu politiku uvijek planiramo u sinergiji sa potencijalom razvoja mjesta u kojem se marina nalazi te da konstantno pokušavamo nuditi nešto novo i drugačije. S druge strane treba uzeti u obzir da postoji trend povećanja duljine plovila kao i dolaska sve većeg broja megajahti na Jadran. Posljedično takve promjene i u duljini plovila i u vrsti klijentele zahtjevaju promjene i podizanje razine kvalitete u infrastrukturi i suprastukturi marina, ali i u sadržajima koji se nude ne samo u marini već i u cijeloj okolici. Drugim riječima, upravo nautički turizam ima taj učinak da dugoročno podiže čitavu destinaciju u kojoj se marina nalazi.


Sustav od 22 marine


Koju ulogu ACI treba imati u osmišljavanju i provedbi te strategije?


– ACI je nesporno važan čimbenik u razvoju nautičkog turizma Hrvatske ne samo s obzirom na broj marina u sustavu te na njihovu geografsku raspoređenost, već prvenstveno s obzirom na dugogodišnje i osebujno iskustvo koje imamo u svojoj branši. Sustav od 22 marine, sa 400-tinjak zaposlenih, kroz koji tijekom nautičke sezone prođe preko 400.000 nautičara ima za ponuditi solidnu količinu znanja i iskustva potrebnog za kvalitetno daljnje planiranje razvoja nautičkog turizma u RH. ACI je svoja znanja i ranije stavio na raspolaganje i tijekom izrade studije razvoja nautičkog turizma sa željom da se prirodni resursi na najbolji način valoriziraju te iznađe optimalan smjer daljnjeg održivog razvoja nautičkog turizma Hrvatske.


Naravno da je i razvoj ACI-ja neodvojiv od nove dugoročne državne strategije razvoja nautičkog turizma jer su naši dugoročni planovi vezani i za nove akvizicije postojećih i planiranih marina i za diverzifikaciju poslovanja u smislu razvoja novih usluga te podizanja kvalitete postojećih. No kao što je navedeno i u strategiji, planovi daljnjeg razvoja kapaciteta ovise o prostornim planovima županija. Svakako su nam u interesu atraktivne lokacije na kojima će se u narednom razdoblju stvoriti uvjeti za izgradnju takvih marina koje će kapacitetima i sadržajima biti dugoročno profitabilne. Konačno, misija je ACI-ja i moja osobna velika želja učvrstiti našu lidersku poziciju i napraviti značajan razvojni iskorak u smislu povećanja broja marina i kroz intenzivan razvoj i implementaciju cijelog portfelja nautičkih usluga uz postizanje izvrsnosti u kvaliteti usluge.


Smatrate li da inicijativu treba prepustiti privatnom poduzetništvu ili državnim tvrtkama, poput ACI-ja?


– ACI je primjer da tvrtka u državnom vlasništvu može uspješno poslovati i ima veliki razvojni potencijal. Državna je tvrtka koja već dugi niz godina iskazuje stabilan rast prihoda i dobiti, koja prihode ostvaruje na slobodnom tržištu, bez subvencija države, pod jednakim uvjetima kao i svaki privatni poduzetnik. Daljnji rast i razvoj ACI-ja i nova ulaganja svakako bi rezultirala i daljnjim povećanjem prihoda za društvo, ali i državni proračun. S druge strane nužno je da postoji i snažna konkurencija na tržištu jer nas čini efikasnijima i bržima u prilagodbi potrebama tržišta. No, ipak mi se čini nužnim ukazati i na neke prednosti koje ima upravljanje ovako značajnim strateškim i prirodnim resursom od strane državne kompanije, a to je da su nam pored samog profita izuzetno važni i suradnja s lokalnom zajednicom, održivi razvoj, otvaranje novih radnih mjesta, snažna briga za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te promocija čitave turističke ponude RH na stranim tržištima.


Naime, ACI je prepoznatljiv brend na stranim tržištima a uz to ima i znanje, resurse i financijske mogućnosti da se na najbolji način prezentira na svim nautičkim tržištima što jedna privatna marina teško može ostvariti. Pritom ne promovira samo svoje marine već hrvatski nautički turizam općenito s posebnim naglaskom na destinacije u kojima se marine nalaze. S druge strane, uspješno surađujemo sa svim marinama na našoj obali te zajednički djelujemo kroz Udruženje marina na rješavanju problematike koja je zajednička svim marinama, neovisno o tome da li je privatna ili u državnom vlasništvu. Konačno, upravo je sinergija različitih inicijativa, i državnih i privatnih ta koja će zasigurno dati najbolje rezultate .


Sve veća potražnja za vezovima


S obzirom da je potražnja za vezovima konstantno veća od ponude, smatrate li dobrim takozvanu umjerenu viziju razvoja, s gradnjom 15 tisuća novih vezova, treba li ih biti više ili manje?


– Činjenica je da je danas potražnja za nautičkim vezovima veća od njihove ponude, no u posljednjih 10 godina kapaciteti marina se nisu bitno povećali. Svakako se slažem s umjerenom vizijom razvoja jer je primjeren našem prirodnom okruženju. Ukoliko bismo izgradnjom željeli zadovoljiti svu rastuću potražnju, krenuli bismo u smjeru nekontroliranog i neograničenog razvoja što bi u konačnici značilo obezvrijediti prostor koji danas predstavlja najveću komparativnu prednost. Valja imati u vidu da se slična problematika već javila u RH sa nekontroliranom apartmanizacijom i ne smatramo da je to dobar smjer.


Kao što sam već i napomenuo, priroda može apsorbirati samo određenu količinu nusproizvoda razvoja nautičkog turizma i zato je naš zadatak da razvoj planiramo pažljivo i odgovorno prema budućim generacijama kako bi dugoročno imali održiv sustav te svojim primjerom educirali nove naraštaje poštivanju okruženja u kojem žive i djeluju. Ukoliko uspijemo u nastojanjima da kvalitetu i raznovrsnost usluge u hrvatskom nautičkom turizmu općenito dovedemo na razinu izvrsnosti, onda nema potrebe za masovnošću nautičara i pretrpanost plovilima, već ćemo kao zemlja biti destinacija za vrhunski nautički turizam. Ne mislim na ekskluzivnost samo za elite, već na jedan viši nivo nautičkog turizma koji je dugoročno održiv.


Tu mogu povući paralelu sa hotelskim smještajem – možete imati veliki broj hotela niže kategorije gdje morate smjestiti masu gostiju kako biste pokrili troškove, ali nemate kvalitetnu klijentelu koja će trošiti u vanpansionskoj potrošnji ili možete stvarati luksuzne destinacije koje će svojom uslugom i sadržajima privući bolju klijentelu koja će svojim potrošačkim stilom pomalo utjecati na podizanje kvalitete čitave destinacije.


Nova ACI marina Rovinj


Planira li ACI veći iskorak u segmentu megajahti? Planira li snažniji povratak na tržište chartera i na koji način?


– Segment tržišta velikih i megajahti jedno je od najlukrativnijih segmenata nautike luksuza, koja ima niz niša u kojima se možete profilirati ako za to imate ostvarene preduvjete, počevši od samoga veza za jahte takvih dimenzija, uređenja marina i infrastrukture neophodne za njihovu tehničko-energetsku održivost te ponude u marini i samoj destinaciji koja za goste takvih plovila mora biti na najvišoj razini. Visoki standardi usluge moraju do najsitnijega detalja pokrivati mogućnost udovoljavanja svakoj želji posade i njihovih gostiju kao i omogućiti rješavanje potencijalnoga problema koji može nastati prilikom održavanja takva plovila. Određeni broj ACI marina ima mogućnost ponude dnevnoga veza za velike i megajahte, no naša je buduća orijentacija prema tome tržištu neupitna.


ACI marina Rovinj bit će prva ACI marina koja će u potpunosti poslovati u tome segmentu i u smislu ponude vezova i u nastojanju pružanja vrhunske usluge, različitosti ponude te uređenja marine. Vizualni identitet ACI marine Rovinj nije jedino što će doživjeti promjene, već je namjera napraviti suštinski zaokret u pristupu nautičkomu turizmu, ponudi marine i usluzi nautičarima. Novi koncept marine prožet je notom ekskluzivnosti u svakome detalju, što s obzirom na zavidan turistički uzlet Rovinja posljednjih desetak godina taj grad »zahtijeva« i zaslužuje. Izgradnjom nove ACI marine Rovinj učinili smo značajan iskorak u standardima nautičkoga turizma u Hrvatskoj.


Ova je rekonstrukcija i odgovor na zahtjeve tržišta, ali valja naglasiti i da su nam upravo u Rovinju, prostorni planovi omogućili da krenemo u takav zahjtjevan projekt. S obzirom na značaj i daljnji razvojni potencijal Rovinja kao destinacije te poziciju ACI marine Rovinj na tržištu procijenili smo da na toj lokaciji svakako treba dio kapaciteta namijeniti za megajahte.


Osim Rovinja, za prihvat megajahti izuzetno nam je zanimljiva i ACI marina Dubrovnik za koju trenutno razmatramo optimalne razvojne mogućnosti. S jedne strane, uz osmišljavanje kompletne ponude i prilagođavanje razine usluge za takve goste, preuređenje Dvorca Sorkočević i botaničkih vrtova, a u konačnici i rekonstrukciju cijeloga obuhvata marine u Dubrovniku, već smo napravili značajan iskorak u tome smjeru uređenjem platoa servisnoga centra i suhoga veza te izgradnjom bazena travel lifta nosivosti do 130 t prilagođenoga takvim velikim jahtama. S druge strane, kroz segment luksuzne ponude za ciljanu klijentelu kao što su gosti naših marina u samoj marini realizirali smo pokusni projekt postavljanja golf vježbališta; Golf Range Concept u ACI marini Dubrovnik, koje pokriva i simulira sve segmente velikoga terena za golf na smanjenoj površini kao realni simulator i teren za uvježbavanje svih vrsta udaraca.


Charter tržište u RH nesporno ima značajan potencijal rasta i naravno da nam je zanimljivo. No radi se također o velikoj investiciji i u sredstva i u kadrove slijedom čega i taj segmant razmatramo s entuzijazmom, ali i oprezom.