Bit će to čišćenje. Brzo i efikasno. No, bitno je spasiti radna mjesta, kaže Linić
OPATIJA Nije problem samo 40 milijardi kuna neplaćenih potraživanja, već još 20 milijardi koje država ima u raznim odloženim potraživanjima koja će se teško naplatiti, što je ukupno 60 milijardi kuna. Sudski sustav je evidentno neefikasan, zato u rješavanje problema moraju krenuti vjerovnici i izvršna vlast, rekao je jučer Slavko Linić na tradicionalnom savjetovanju ekonomista u Opatiji, pozvavši se na podatak koji je iznio predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka da vlastiti kapital trgovačkih društava iznosi svega 9 do 27 posto, a sve ostalo su vjerovnici.
Zakonskim rješenjima, rekao je Linić, treba definirati rokove plaćanja, ali ne da to za posljedicu ima gubitak radnih mjesta. Postavlja se dakle pitanje kako sankcionirati one koji ne plaćaju, a rješenje je, kaže, u direktnom komuniciranju između dužnika i vjerovnika, a ne preko sudova. Treba dakle rješavati subjekt po subjekt, i ako prvo uprava tvrtke ne može riješiti problem, uključuju se vjerovnici i država s oblicima preustroja. Ako ne uspiju kroz 90 dana, tada se ide stečaj. Evidentno je da će 20 do 30 tisuća tvrtki otići u stečaj. Bit će to čišćenje. Brzo i efikasno. No, bitno je spasiti radna mjesta. Banke i država će ući u vlasničku strukturu, mogu mijenjati uprave i nadzor. Riječ je o preuzimanju odgovornosti, bez stečajnih sudaca i upravitelja. Banke za to imaju dovoljno znanja. Smatramo da se u 6 mjeseci dobar dio postojeće situacije može riješiti, smatra Linić.
Što se tiče poreznog sustava, Linić predlaže snižavanje doprinosa na plaće, te više stopa poreza na dodanu vrijednost. Kod PDV-a, rekao je, nije normalno platiti u 30 dana PDV, a dozvoliti da se obveza stvara 60 dana. Morate definirati rok plaćanja, no onda bi bilo normalno da država da privrednicima isti rok za PDV, ta dva propisa moraju biti usklađena i onda nizom mjera treba paziti da se ti rokovi ne pomiču, zaključio je Linić.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kazao je da mi već jesmo u situaciji kao Grčka, te se založio za resuverenizaciju ili »kunizaciju« monetarne politike. Kazao je da kod nas kuna sekundarna valuta, te da je MMF s pravom upozorio da HNB nema dovoljne devizne rezerve.
– Hrvatska je u velikoj i opasnoj monetarnoj zamci, ona je također u dužničkoj zamci. Nužna je promjena monetarnog modela u smjeru resuverenizacije, jer nas u suprotnom neupitno čeka kolaps. Hrvatskoj su potrebni državnički potezi i hrabost za projekte. Potrebni su novi ciljevi i novi ljudi, zaključio je Lovrinović.
