Javna rasprava

LNG Trst na korak od hrvatskih voda

Glas Istre

Terminal će se nalaziti oko 22 kilometra zapadno od Trsta na morskoj dubini od oko 22 metra. Bio bi udaljen dva kilometra od slovenskih i od hrvatskih voda



PAZIN U četvrtak je počela javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš offshore terminala za ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina u Tršćanskom zaljevu koja traje do 15. listopada. Javno izlaganje održat će se 23. rujna u 12 sati u umaškoj gradskoj vijećnici. Koordinator javne rasprave je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Odjelom za održivi razvoj Istarske županije. U holu sjedišta Županije u Puli (Flanatička 29) za vrijeme trajanja javne rasprave izložen je sažetak za javnost na hrvatskom i talijanskom jeziku koji se može naći i na web-stranici Istarske županije.


Tako se konačno i Hrvatska uključuje u javnu raspravu o investiciji koja već godinama nailazi na kritike i neodobravanje, posebno u slovenskoj javnosti uz aktivno uključivanje predstavnika države. U našoj je zemlji uglavnom vladala šutnja uz iznimku ekoloških udruga poput Zelene Istre, koja djeluje i u sklopu međunarodne mreže Adraitic Greenet sa slovenskim i talijanskom ekolozima.


Terminal će se nalaziti oko 22 kilometra zapadno od Trsta na morskoj dubini od oko 22 metra. Bio bi udaljen dva kilometra od slovenskih i od hrvatskih voda (ako bi referentna vrijednost bila crta sredine za utvrđivanje granice), dok bi minimalno 600 metara bila udaljenost postrojenja od granice talijanskih teritorijalnih voda. Tvrdi se da je to najpovoljnija lokacija izabrana na bazi aspekta zaštite okoliša i tehničkih faktora.




Planiran je godišnji kapacitet od osam milijardi prostornih metara, s tim da bi se prirodni plin uplinjavao na temperaturi od 162 stupnja Celzija, čime bi mu se smanjivao volumen i do 600 puta, te zatim isporučivao talijanskoj mreži metanovoda. Investitor je tvrtka Terminal Alpi Adriatico iz grupacije E.ON.  


Procjenjuje se da bi gradnja terminala trajala oko tri godine, a cjevovoda oko sedam mjeseci. Predviđen je, ovisno o kapacitetu, dolazak na terminal od 75 do maksimalno 170 brodova, s tim da će to najvjerojatnije biti 85 brodova kapaciteta 140 tisuća prostornih metara i tvrdi se da bi zbog toga došlo do zanemarivih emisija onečišćenja.