To je znatno veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 0,4 do 3,0 posto.

To je već šesti mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad ubrzan u odnosu na kolovoz, kada je proizvodnja skliznula za 3,5 posto.

»Industrijska je proizvodnja u rujnu nastavila s negativnim godišnjim stopama, uz dodatno ubrzavanje stope pada u usporedbi s kolovozom. Pad od 4 posto u odnosu na rujan prošle godine snažniji je nego što smo očekivali«, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad proizvodnje posljedica je nejake domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja domaće industrije.

Promatrajući prema GIG-u, u rujnu je na godišnjoj razini najviše, 11,8 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 8,9 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je, pak, za 2,7 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u rujnu je porasla za 10,5 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja energije povećana za 8,5 posto.

Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

»Do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak industrijske proizvodnje. U idućoj godini očekujemo da će investicije biti pokretač rasta domaćeg gospodarstva i dati pozitivne pomake i u industrijskoj proizvodnji«, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

 Hrvatski gospodarstvenici sljedeće godine očekuju stagnaciju, dok rast svog poslovanja predviđaju tek 2015. godine, a i dalje su među najmanje optimističnima u Europi, pokazalo je danas predstavljena studija konzultantske kuće Roland Berger o trendovima u restrukturiranju u Hrvatskoj za 2013.

U Hrvatskoj se ove godine poboljšala situacija s likvidnošću u odnosu na prošlu, nastavljaju se procesi restrukturiranja, ali ne više samo uz rezanje troškova nego i uz holističke mjere s blagim poticanjem razvoja, više je i profesionalizacije menadžmenta, no za razliku od sjeverozapadne Europe, koja jak gospodarski rast očekuje iduće godine, u Hrvatskoj se, kao i u cijeloj jugoistočnoj Europi, očekuje stagnacija, uz mogućnost rasta tek u 2015., neki su od zaključaka studije.

Roland Berger je studiju o trendovima u restrukturiranju u Hrvatskoj izradila osmu godinu za redom, obuhvatila je 75 menadžera iz Hrvatske iz različitih sektora, većinom financijskog (26 posto) i energetsko/komunalnog (9 posto).

Istraživanje o trendovima u restrukturiranju i konkurentnosti ta konzultantska kuća u Europi provodi devetu godinu za redom, a obuhvatilo je više od 500 menadžera iz 15 različitih industrijskih grana.

Studija je pokazala da hrvatski poduzetnici još ne prepoznaju potencijal zajedničkog europskog tržišta, a iako kažu da su reforme u procesu pridruživanja EU povećale razinu ekonomskih sloboda s neslobodne na umjerenu razinu, njih oko 50 posto vjeruje da će se konkurentnost Hrvatske u Europi u iduće tri godine pogoršati, dok bi se to u odnosu na azijske tvrtke moglo malo poboljšati.

Vladimir Preveden, izvršni partner Rolanda Bergera, to je objasnio relativno slabim i ne baš ambicioznim planovima hrvatskih tvrtki za iskorak na druga, posebno tržišta u nastajanju, što bi se moglo promijeniti da se ide možda na nekoliko najmnogoljudnijih gradova u svijetu i to s inovativnim, fleksibilnim i jedinstvenim proizvodima i uslugama.

To bi moglo pridonijeti i da se hrvatski poduzetnici ‘izvuku’ iz pesimizma o vlastitom poslovanju, po čemu se izdvajaju i ove godine i jedini su među europskim regijama iskazali veći pesimizam u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.

Studija je, naime, pokazala da u regiji rast prodaje očekuje 60 posto tvrtki, u zapadnoj Europi njih 80 posto, a u Hrvatskoj tek 21 posto. Hrvatski su poduzetnici manje optimistični i samopouzdani i po pitanju konkurentnosti vlastite zemlje i svojih proizvoda u Europi, ali će, slično kao i europske kolege, nova tržišta tražiti u srednjoj i istočnoj Europi, Rusiji i dijelovima Azije.

U razgovoru s novinarima, Preveden je, komentirajući predstečajne nagodbe kao model restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj, kazao da to ima kratkoročne dobre efekte za tvrtke, ali ne i za vjerovnike, jer se puno dugova otpisuje bez potpunih analiza i bez istodobnog plana rasta i razvoja.

Preveden smatra i da bi se puno toga moglo riješiti kad bi država, osim samo nekoliko većih projekata, imala strateški master plan za gospodarstvo, a drži i da su za Hrvatsku kao malu zemlju prikladna dva do tri područja koja treba razvijati, održivi cjelogodišnji turizam, ekološka i općenito poljoprivreda te informacijske i internet tehnologije, jer za sve to ima resurse i pamet i s tim bi mogla konkurirati u svijetu.

Smatra i kako će procedura prekomjernog deficita, koji Hrvatsku očekuje, sigurno dodatno usporiti rast, da bez reformi raznih sustava, strukturnih promjena vezanih za smanjenje javne uprave te planova za smanjenje deficita Hrvatskoj ni rast od 1 do 2 posto neće biti dovoljan.