Ina tvrdi da šteta zbog prisilne prodaje plina iznosi 340 milijuna kuna

Nijedna od tvrtki koje imaju pravo kupnje plina iz skladišta Okoli (HEP, Prvo plinarsko društvo, MET Croatia Energy Trade i Plinacro) nije danas pokazala interes za kupnju 761,2 milijuna kilovatsati (oko 80 milijuna prostornih metara) plina pri čemu je najniža jedinična cijena tog plina bila 0,1842 kune po kWh odnosno 1,71 kuna po prostornom metru.

ZAGREB Tvrtka Podzemno skladište plina objavila je da na današnjem krugu otvorenog postupka prodaje oko 80 milijuna prostornih metara plina, koje Inina tvrtka Prirodni plin nije povukla iz skladišta Okoli, nije bilo zainteresiranih kupaca.

Iz Ine su danas reagirali priopćenjem u kojem ističu da bi šteta za Inu odnosno Prirodni plin u oba postupka prisilne prodaje plina mogla ukupno iznositi oko 340 milijuna kuna.Nijedna od tvrtki koje imaju pravo kupnje plina iz skladišta Okoli (HEP, Prvo plinarsko društvo, MET Croatia Energy Trade i Plinacro) nije danas pokazala interes za kupnju 761,2 milijuna kilovatsati (oko 80 milijuna prostornih metara) plina pri čemu je najniža jedinična cijena tog plina bila 0,1842 kune po kWh odnosno 1,71 kuna po prostornom metru.

To je ujedno cijena po kojoj HEP kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plaća Ini za plin iz domaće proizvodnje.

Tvrtka PSP Okoli pozvala je zainteresirane korisnike koji imaju zakupljeni radni volumen sustava skladišta PSP Okoli, da do sutra u 11 sati dostave ponude za kupnju plina. Ovaj put prodaje se 680,9 milijuna kWh ili 73 milijuna prostornih metara plina, a najniža jedinična cijena je 0,1382 kune po kWh-u odnosno 1,28 kuna po prostornom metru.Iz Ine su reagirali priopćenjem u kojem kažu da je u tijeku novi otvoreni postupak prodaje nepovučenog plina u vlasništvu Prirodnog plina s početnom cijenom od 1,71 kune za prostorni metar te da se prodaja nastavlja u više krugova te bi tako tako u zadnjem krugu ta cijena mogla iznositi samo 0,43 kuna za kubik, odnosno šestinu trenutne veleprodajne cijene u zemlji.

Šteta za Inu odnosno Prirodni plin u oba postupka prisilne prodaje plina mogla bi ukupno iznositi oko 340 milijuna kuna, kažu u Ini. Dodaju da se radi o iznosu kojim bi se moglo modernizirati dodatnih stotinu benzinskih postaja, odnosno koji predstavlja ukupna godišnja primanja više od 2.000 Ininih zaposlenika.

 U Ini drže kako PSP nije bio obavezan provesti ni ovu niti prethodnu prisilnu prodaju jer je plin mogao privremeno ostati u skladištu dok se u potpunosti ne povuče, korištenjem dostupnih skladišnih usluga povlačenja plina. Time se ni na koji način ne bi oštetili drugi korisnici skladišta, a sama tvrtka PSP d.o.o. zaradila bi više na takvoj skladišnoj usluzi nego na naknadi za prisilnu prodaju plina koja iznosi 10 posto od prodajne cijene, kažu u Ini.

»Ovakvo neodgovorno i neracionalno postupanje PSP-a ne uzrokuje samo financijsku štetu Ini/Prirodnom plinu već negativno utječe na Inine mogućnosti ulaganja u ključne projekte u istraživanju i proizvodnji te rafinerijskom i maloprodajnom poslovanju, a direktno ugrožava postojeća radna mjesta«, kaže se u priopćenju.

Napominju kako nije zanemarivo da se cijeli postupak odvija u trenutku u kojem se zbivanja u Ukrajini mogu ozbiljno odraziti na stabilnost europske i regionalne opskrbe plinom. »Slijedom navedenog, upitno je u čijem interesu PSP d.o.o. postupa u ovom procesu«, pitaju se u Ini.

Ujedno izvještavaju da je Ina odnosno Prirodni plin, ponovno zatražila produženje roka za zbrinjavanje plina kako bi spriječila daljnju štetu koja se nanosi kompaniji, a da u međuvremenu poduzima sve moguće korake te povlači plin iz skladišta u maksimalno mogućim količinama.

U priopćenju se kaže da je Prirodni plin tijekom travnja uspio povući i na tržištu prodati oko 20 milijuna kubika plina, a da bi u svibnju ta količina mogla biti daleko veća. U Ini smatraju da se time dodatno naglašava kako argument tvrtke PSP o tome da se plin iz  skladišta ne može povući, ne stoji.

PSP je do sada održao četiri kruga prodaje oko 190 milijuna kubika plina koji Prirodni plin nije povukao iz skladišta, iz kruga u krug se cijena smanjivala, a u zadnjem, četvrtom krugu prodano je oko 109 milijuna prostornih metara.

Najniža cijena u četvrtom krugu bila je 57 lipa po prostornom metru, što je 25 posto od početne cijene iz prvog kruga kada je iznosila 2,29 kuna po kubiku.U četvrtom je krugu HEP kupio oko 105 milijuna kubika, po cijeni od 57 lipa po prostornom metru, a Plinacro je, po cijeni od oko 75 lipa po kubiku, kupio oko četiri milijuna prostornih metara.