Radnici koji bi trebali biti proglašeni viškom s čitavog su područja Hrvatske, a iz Rijeke i okolice ih je, saznajemo, dvanaestero. U sindikatu smatraju da bi povećane otpremnine mogle donekle ublažiti problem
RIJEKA Nacionalna naftna kompanija Ina namjerava prvi put provesti program zbrinjavanja viška radnika. Radi se o dvjestotinjak zaposlenika, kojima kako saznajemo, uprava kani podijeliti poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu, odnosno proglasiti ih viškom. Prijedlog uprave o zbrinjavanju viška radnika već je odbilo Radničko vijeće Ine koje je izrazilo izrtičito protivljenje nacrtu Programa zbrinjavanja viška radnika koji je predložila uprava društva.
U očitovanju Radničkog vijeća Ine što ga potpisuje predsjednik Željko Jurašinović navodi se kako uprava u nacrtu Programa nije dala odgovore na pitanja razloga utvrđivanja viška radnika, odnosno da su iz uprave jedino ponovljeni navodi sa savjetovanja o namjeri donošenja Odluke o utvrđivanju viška radnika iz siječnja ove godine. Tada je uprava istaknula da su organizacijskim promjenama uvedenim 1. siječnja 2013. postignuta ključna poboljšanja u procesima kroz promjene u organizacijskoj strukturi, te je uslijed toga bio utvrđen višak od 187 radnika.
Sporni dokument
»Osim navedene konstatacije, u sklopu poziva na savjetovanje nije nam dostavljen niti jedan podatak na temelju kojeg bi ocijenili u čemu se konkretno sastoje ključna poboljšanja u procesima kao ni način na koji je provedena analiza poslovnih procesa,« upozorava u svom očitovanju Radničko vijeće, koje isto tako ističe da radnici koji su 1. siječnja ove godine raspoređeni na rad u nove organizacijske jedinice, nakon ukidanja onih u kojima su do tad radili, te su od 1. siječnja uredno obavljali svoje nove radne zadatke, prema zakonu ne mogu biti tehnološki višak.
Otpremnine u Ini prema kolektivnom ugovoru iznose 60 posto bruto plaće po godini radnog staža. Inače, prosječna plaća u Ini za prošlu godinu, prema službenim podacima tvrtke, iznosila je 10.508 kuna, a INA Grupa imala je 13.854 zaposlenih. Kompanija je lani ostvarila gotovo 700 milijuna kuna neto dobiti, dok se dobit iz prethodnih nekoliko godina ukupno mjeri u milijardama kuna.
»Iz materijala koji je dostavljen na savjetovanje Radničkom vijeću 12. prosinca 2012. i dodatno traženih informacija na sastanku 18. prosinca 2013. Poslodavac je uslijed organizacijskih promjena iskazao namjeru prestanka potrebe za radom manjeg broja radnih mjesta od broja koji je utvrđen viškom, a za znatan broj organizacijskih cjelina i radnih mjesta koja su sada utvrđena viškom bilo je navedeno: »Svi radnici obuhvaćeni organizacijskim promjenama ostat će na istim pozicijama i s istim materijalnim pravima«. Značajno je da velika većina radnika koji su utvrđeni viškom i od 01. siječnja 2013. do danas i dalje dobivaju i obavljaju radne zadatke, za što imamo konkretne materijalne dokaze, što naglašavamo nesukladnim pozitivnim zakonskim propisima i razlozima za utvrđivanjem radnika viškom«, objašnjavaju iz Radničkog vijeća, odakle upravu pozivaju da sporni dokument povuče iz procedure jer, osim što nisu ispunjeni uvjeti za otkazivanje ugovora o radu, dostavljeni nacrt programa zbrinjavanja ne smatraju poslovno i socijalno opravdanim i prihvatljivim.
Menadžerima bonusi
Radnici koji bi trebali biti proglašeni viškom s čitavog su područja Hrvatske, a iz Rijeke i okolice ih je, saznajemo, dvanaestero. Bez obzira na brojke, riječki povjerenik Sindikata Elektrokemije i nemetala(EKN) u Ini Ivica Perinić kaže kako nitko od radnika Ine nije ni pomišljao da bi se moglo dogoditi da uprava proglasi neke od njih ili njihovih kolega tehnološkim viškom. Perinić potvrđuje navode Radničkog vijeća o nepostojanju zakonom utemeljenih uvjeta za proglašavanje radnika viškom, kao i to da većina njih i dalje obavlja svoj posao.
– Uprava ne nudi nikakve argumente kojima bi dokazala da su iscrpljene mogućnosti zapošljavanja radnika koji su proglašeni viškom na drugim poslovima, kaže Perinić, upozoravajući na još jedan problem – nefunkcioniranje postojeće interne burze rada u Ini.
– Umjesto da na toj Internoj burzi tvrtka ima iskazano svakodnevno stanje i potrebe za popunjavanjem radnih mjesta unutar Ine i Grupe, ona se svodi samo na evidentiranje onih radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu i za čijim radom uskoro prestaje potreba, ističe Perinić.
Uprava Ine prihvatila je inicijativu dvaju sindikata – EKN-a i SING-a da se isplate više otpremnine od onih predviđenih kolektivnim ugovorom, no to ne smanjuje nezadovoljstvo samom činjenicom da uprava predlaže zbrinjavanje viška radnika.
– Ostaje gorak okus jer Ina, tvrtka koja posluje s dobiti, dioničarima redovito donosi dividendu, a menadžerima dijeli visoke bonuse, prisilno otpušta svoje radnike, kaže Perinić koji ipak smatra da bi povećane otpremnine mogle donekle ublažiti problem.
– Iako ostajemo nezadovoljni činjenicom utvrđivanja viškova i provođenjem Program zbrinjavnja u Ini – smatramo da se na taj način stvara prostora da se dobrovoljnim odlaskom riješi pitanje viška radnika. Otpremnine će u ovom slučaju biti više nego što omogućava kolektivni ugovor te znatno više u odnosu na odredbe Zakona o radu, zaključuje Perinić.
Iz uprave Ine, na naš upit o razlozima proglašavanja radnika viškom, kažu kako konkretnih odluka još nema. U odgovoru ne spominju isplatu viših otpremnina od onih po kolektivnom ugovoru.
– Zbog nepovoljnih vanjskih uvjeta u kojima INA posluje, napori menadžmenta usmjereni su na intenzivno povećanje učinkovitosti i na smanjenje troškova, kao i poboljšanje cjelokupnog poslovanja. Slijedom toga, Uprava INA, d.d. donijela je odluku o utvrđivanju viška radnika nakon što je provela detaljnu analizu poslovanja cijele kompanije. INA će uložiti maksimalan napor kako bi se pronašla zadovoljavajuća rješenja za većinu radnika koji su obuhvaćeni ovom odlukom. To se u prvom redu odnosi na ponudu novih pozicija unutar tvrtke. Radnici koji uđu u program zbrinjavanja dobit će otpremnine sukladno Kolektivnom ugovoru. Cijeli proces provedbe programa će se provesti uz stalnu suradnju sa socijalnim partnerima i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, stoji u odgovoru Ine.
