Hrvatska u 2012. prvi put poslije 20 godina smanjuje vanjski dug

Započeto razduživanje nije toliko plod početnog zaokreta u Vladinoj makroekonomskoj politici, koliko pada kreditnog rejtinga zemlje na korak do statusa »otpada«, i to u okolnostima najteže financijske krize u EU 

S obzirom na pogoršane uvjete inozemnog financiranja, hrvatske kompanije unazad godinu dana pozajmice traže pretežno na domaćem tržištu. Vanjski dug javnog sektora je početkom studenoga iznosio 14,3 milijardi eura, što je 21 milijun eura manje nego na kraju 2010. Dok je inozemni dug države iznosio 6,9 milijardi eura (+ 4,9 % u odnosu na kraj 2010.), inozemni je dug javnih trgovačkih društava iznosio 5,8 milijardi eura (+ 0,1 % u odnosu na kraj 2010.), s tim što je padu inozemnog duga javnog sektora pridonijelo i smanjenje duga HBOR-a za gotovo 200 milijuna eura. Vanjski dug financijskog sektora je iznosio 13,7 milijardi eura, što je 0,5 posto manje nego na kraju 2010.

    Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, bruto-inozemni dug se počeo smanjivati još od kraja ljeta 2011., da bi se samo u listopadu smanjio za pola milijarde eura, što je bio rezultat započetog razduživanja privatnih kompanija i velikih banaka. Privremeno se ponovno povećao u studenome, i to samo za 400 milijuna eura, dijelom samo obračunski, zbog slabljenja eura prema dolaru. U međuvremenu se državni udjel u vanjskom dugu blago povećao, no ukupni je vanjski dug na početku 2012. bio više od pola milijarde eura manji nego početkom 2011. Započetom razduživanju najznačajnije su doprinose dala javna poduzeća, koja smanjuju svoje inozemne dugove već 12 mjeseci, ali i nebankarske ustanove, kao i HBOR. Tako je donekle povećana otpornost hrvatskog financijskog sustava na rizike, koje donose nastavak gospodarske depresije, kriza u Europskoj uniji i još prijeteći pad hrvatskog kreditnog rejtinga na najniži prag.    

   Rekordne devizne rezerve

    Glavni uzrok smanjene potražnje za pozajmicama iz inozemstva je redukcija kronično visokog manjka u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom, čemu je lani osobito pridonio privatni sektor kompanija i banaka, pod utjecajem depresije i usporavanja uvoza. Tijekom 2011. značajno su povećane i devizne rezerve u HNB-u, do iznosa od blizu 12 milijardi eura (što je protuvrijednost od 7,5 mjeseci uvoza robe i usluga ili svih rata vanjskog duga, s kamatama, dospjelih za otplatu u ovoj godini), koje su u prvom tromjesečju 2012., zbog intervencijskih prodaja eura, smanjene samo za pola milijarde eura.     Za razliku od rekordne 2011. godine, tijekom koje je za otplatu dospio obrok vanjskog duga, jednak jednoj trećini godišnjeg BDP-a, ove godine za otplatu dospijeva obrok od jedne četvrtine BDP-a, pa je i to dokaz više da je Hrvatska krenula suprotnim, boljim smjerom, od prezaduženosti prema razduživanju. Ukupno, u 2012. Hrvatska (dakle, država, banke i kompanije) mora inozemnim kreditorima vratiti 12,2 milijardi eura ili gotovo pet milijardi manje nego lani, s tim što najveći obrok na otplatu dospijeva u četvrtom kvartalu. Prije desetak godina, ta godišnja otplatna rata bila je kao samo 15-ak posto godišnjeg BDP-a, da bi lani bila veća od jedne trećine BDP-a. U međuvremenu je inozemni dug povećan sa 52 posto protuvrijednosti BDP-a ostvarenog u 2001., na 103 posto BDP-a u 2011. 

    U tom se okviru gospodarska sudbina Hrvatske i njezin potencijal za razduživanje ljuljaju na krhkoj ljuljački, kojom upravljaju tri američke agencije za kreditni rejting, što su tijekom krize u eurozoni prerasle u najubojitije adrese u globaliziranom biznisu. Fitchova potvrda trenutnog kreditnog rejtinga Hrvatske pozitivan je znak prije novog zaduživanja države na medunarodnom tržištu, s tim što ostale dvije rejting agencije još nisu objavile svoje odluke. Standard&Poor’s drži ocjenu BBB- uz negativne izglede iz prosinca 2010., dok je Moody’s posljednji put mijenjao ocjenu u travnju 2009. kad je snižena na Baa3 uz stabilne izglede. Fitch drži ocjenu BBB- uz negativne izglede iz svibnja 2009. godine.    

   Privatizacijske nepoznanice

    Ministar financija Slavko Linić najavio je da bi se država ove godine trebala zadužiti za 17 milijardi kuna, a nakon nedavnog izdanja dvogodišnjih trezorskih zapisa u travnju je na redu emisija obveznica, kojom će pokušati prikupiti 1,5 milijardi dolara. Ta emisija državnih obveznica bit će najvjerojatnije izdana na američkom tržištu, na kojem se trenutno mogu postići povoljniji uvjeti, uz rok dospijeća od pet godina. 

    Posljednja emisija hrvatskih obveznica s desetogodišnjim rokom dospijeća na inozemnom je tržištu bila prodana u ožujku 2011., uz kupon od 6,375 posto te prinose od 6,6 posto. Najskuplje dosadašnje zaduženje bilo je krajem 2009., uz kupon od 6,75 posto. Prema sadašnjem stanju prinosa na tržištu, cijena novog izdanja mogla bi biti iznad sedam posto, kako ističu analitičari časopisa Banka. 

    Da međunarodni ulagači ne gledaju samo ocjenu kreditnog rejtinga, nego i mnogo drugih parametara, pokazuju iskustva mnogih zemalja. Turska trenutačno ima niži rejting od Hrvatske, ali se uspijeva zadužiti po cijeni od oko šest posto. Isto vrijedi i za Latviju, koja je nedavno izdala petogodišnje obveznice uz prinos od 5,25 posto. 

    Ukupne potrebe za financiranjem države i izvanproračunskih fondova u ovoj će godini – kako je rečeno na posljednjoj sjednici Vlade – iznositi oko 23 milijarde kuna, od čega će se dvije milijarde kuna namaknuti privatizacijom državnih tvrtki i udjela, a ostatak zaduženjem na domaćem i na inozemnom tržištu. Država planira privatizaciju Croatia osiguranja, u kojem bi zadržala 25 posto plus jednu dionicu i za tu privatizaciju planira raspisati javni natječaj, dok kod Hrvatske poštanske banke predvida dokapitalizaciju, u suradnji s Europskom bankom, te prodaju dionica u državnom vlasništvu, za što bi mogli biti zainteresirani mirovinski fondovi. Predloženim zakonom o izvršenju državnog proračuna, Vlada je ovlaštena zadužiti se na domaćem i inozemnom tržištu za 18,8 milijardi kuna, a dodatno i do iznosa neostvarenih primitaka od planirane privatizacije.