D. Škomrlj
Vlasti bi trebale suradnji s bankama »jednom zauvijek« otkloniti rizik od švicarskog franka. Izdavanje kredita vezanih uz tu valutu bilo je »ozloglašena praksa« koja je nepotrebno povećala ranjivost stanovništva i ekonomija prema financijskim krizama, poručila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u povodu najnovijeg šoka izazvanog skokom švicarske valute
ZAGREB » Vlasti bi trebale suradnji s bankama »jednom zauvijek« otkloniti rizik od švicarskog franka. Izdavanje kredita vezanih uz tu valutu bilo je »ozloglašena praksa« koja je nepotrebno povećala ranjivost stanovništva i ekonomija prema financijskim krizama, poručila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u povodu najnovijeg šoka izazvanog skokom švicarske valute.
EBRD je taj korak predložio Hrvatskoj i Poljskoj, jer se u ostalim njezinim članicama u Europi ovih dana više nije ponovila panika zbog skoka švicarca, kao prije četiri godine. U članku pod naslovom »Švicarski franak i istočna Europa«, EBRD podsjeća da je većina zemalja u međuvremenu smanjila taj rizik, a najdalje je otišla Mađarska. Više ne postoji »sistemski rizik« od skoka franka ni u jednoj državi, pa čak ni u Hrvatskoj i Poljskoj, gdje krediti u švicarcima još iznose sedam do osam posto BDP-a. Međutim, ostaju velike političke štete, u obliku paničnih reakcija stanovništva i medija, pa bi vlasti trebale reagirati.
Banka nije hrvatsku Vladu na djelovanje pozvala izravno, već između redaka. Članak je objavila samo na svojim internetskim stranicama za Hrvatsku, Poljsku i Mađarsku. U njemu se na fin način nudi pomoć.
Hrvatski Sabor prošlog tjedna prihvatio je zakon koji će kredite u švicarskim francima, tijekom godine dana, zadržati na tečaju prije njegove aprecijacije. Gubici su prebačeni na banke koje su, na sreću, dobro kapitalizirane, ocjenjuje EBRD. Govoreći o Mađarskoj, EBRD podsjeća da je ta zemlja gotovo eliminirala dug u francima i ostalim stranim valutama, i to »uglavnom na račun banaka«. Mnogi su kritizirali siloviti način na koji je mađarska vlada nametala te mjere, ali naknadno se pokazalo da su bile poduzete u pravom trenutku i donijele olakšanje, tvrdi EBRD.
Preciznije, Banka smatra da zemlje trebaju smanjiti »pretjeranu ovisnost o stranom kapitalu«. Slabije razvijene zemlje EU i istočne Europe, koje su i članice EBRD-a, prije krize su doživjele golem priljev kapitala i rast dugova u stranoj valuti. To je ubrzalo njihov gospodarski napredak. Međutim, to je dovelo i do »pregrijavanja, makroekonomskih neravnoteža i sistemskog rizika od zajmoprimaca koji nemaju dohodak u stranoj valuti, pa nisu sposobni otplaćivati zajmove«, u slučaju nagle promjene tečaja.
Stoga je Banka, kaže, godine 2010. pokrenula inicijativu za jačanje domaćeg tržišta kapitala u svojim članicama i za veću upotrebu nacionalnih valuta. Već četiri godine Banka pomaže državama da se zadužuju u vlastitoj valuti i po nižim kamatama, jer je vraćanje duga zajamčeno i najvišim kreditnim rejtingom EBRD-a. Banka kaže da je već izdala državne obveznice – vrijedne milijarde eura – u mađarskim forintama, poljskim zlotima, rumunjskim lejima, ruskim rubljima te u valutama Gruzije, Armenije i drugih država. Zanimljivo je da na popisu korisnika takve pomoći nema Hrvatske koja je, po svemu sudeći, ostala na repu događaja.
