ZAGREB  Dokapitalizacijom Luke Rijeka želimo omogućiti udvostručenje njezinih skladišnih kapaciteta na Škrljevu, ubrzati razvoj Luke i njezino vraćanje na tržište srednje Europe, od kojeg je bila odvojena 25 godina, izjavio je jučer predsjednik uprave Luke Vedran Devčić na Zagrebačkoj burzi, gdje je početkom tjedna počeo upis dionica putem kojih najveća hrvatska luka želi prikupiti oko 300 milijuna kuna kapitala za jačanje svoje bilance i za investicije.

– U proteklih desetak godina Luka je zbog restukturiranja bila marginalno profitabilna. No, u posljednje vrijeme njezin promet ubrzano raste, a u Rijeku očekujemo i preusmjeravanje prometa iz Kopra, koji je dosegnuo gornju granicu svojih lučkih i željezničkih kapaciteta, izjavio je Devčić pred nekoliko desetaka potencijalnih investitora i gostiju, predstavljajući im planove poduzeća i razloge zbog kojih je ulaganje u riječku luku perspektivno.

Strateški pravac

Početku dokapitalizacije Luke nazočili su ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, članovi uprave Luke  Linda Sciucca i Nenad Janjić, direktorica Burze Ivana Gažić te Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, koja je i agent izdavanja dionica. Temeljni kapital Luke danas iznosi 239,2 milijuna kuna, a izdaje se 6 do 7,5 milijuna novih dionica po cijeni od 40 do 70 kuna, čime se želi prikupiti između 240 do 525 milijuna kuna kapitala, obrazložio je Hrvoje Bujanović iz PBZ-a.

– Podupiremo ulazak privatnog kapitala u Luku Rijeka, odnosno u poduzeća koja nisu strateški resurs države, istaknuo je Hajdaš Dončić. To će pridonijeti razvoju riječkog prometnog pravca, koji je ušao među »devet strateških prometnih pravaca u EU-u«, a jedini je na Mediteranu, dodao je ministar.

Država je sada vlasnik gotovo 85 posto Luke. Dokapitalizacijom će se promijeniti struktura njezina vlasništva. Kupci dionica, koje se sada upisuju na Burzi, mogli bi dobiti 50,1 do 55,6 posto udjela u vlasništvu nad Lukom, što znači da će se ona privatizirati, potvrdili su Bujanović i Hajdaš Dončić. Ministar je dodao da država zasad kani »zadržati najveći pojedinačni vlasnički udio u Luci, s time da u budućnosti i to prodamo«, nakon što se država »već riješila vlasništva u Luci Ploče«.

Šaroliki ulagači

Luka Rijeka očekuje da će novac za dokapitalizaciju dobiti od obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, EBRD-a, HBOR-a, fondova NEK, UCITS, od banaka, osiguravajućih društava u drugih ulagača. Dionice će u trećem krugu biti ponuđene sadašnjim i bivšim zaposlenicima Luke.

– Želimo Luku Rijeka vratiti na sedam milijuna tona tereta, koliko je imala prije rata, rekao je Devčić. Prema njegovim riječima, Luka danas ima teret od tri-četiri milijuna tona, a njezin je kapacitet 10 do 11 milijuna. Riječka luka je prije stotinu godina bila deseta po prometu tereta u Europi. Prije tridesetak godina Rijeka je imala veći promet od Kopra, ali je od Domovinskog rata promet kroz nju počeo padati. Promet u koparskoj luci premašio je riječki 1993. godine, otkad je Kopar neprekidno rastao, a Rijeka je uglavnom stagnirala. No, teret u našoj luci u posljednje je vrijeme znatno porastao, kaže Devčić. Dodaje da je prednost riječke luke  i u tome što zbog svoje dubine može prihvaćati najveće brodove.