Pozitivno poslovanje

DOBRE BROJKE Luka Rijeka u prvih pola godine ostvarila najbolji rezultat ovog desetljeća

Darko Pajić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Povećanje dobiti posljedica povećanja poslovnih prihoda iz osnovne djelatnosti i rasta naturalnog prometa od čak 40 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine



RIJEKA Ostvarenih 11,4 milijuna kuna dobiti u prvih šest mjeseci ove godine najbolji je rezultat Grupe Luka Rijeka u posljednjih desetak godina ukoliko se isključi ostvarenje iz 2011. godine, kada su zabilježeni izvanredni prihodi od prodaje udjela u tvrtki Jadranska vrata, koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici. U strukturi ostvarene dobiti tvrtka Luka Rijeka bilježi 5,24 milijuna kuna, dok ostatak polugodišnje konsolidirane dobiti cijele Grupe Luka Rijeka čine ovisna društva Stanovi d.o.o. i Luka prijevoz d.o.o. te 49 posto dobiti pridruženog društva Jadranska vrata.


Kako ističe predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić, ovakav trend pozitivnih financijskih rezultata planiran je i do kraja godine, jer se očekuje nastavak rasta naturalnog prometa ukoliko ne bude značajnijih potresa na tržištu.


– Povećanje dobiti i profitabilnosti posljedica je povećanja poslovnih prihoda iz osnovne djelatnosti i rasta naturalnog prometa od čak 40 posto u odnosu na isti period prošle godine. Rasli su i financijski prihodi uplatom dijela pripadajuće dividende pridruženog društva Jadranska vrata, koje je prvo takvo nakon privatizacije 2011. godine. Također je smanjenje broja zaposlenih i kontinuirana kontrola troškova utjecala na rashodovnu stranu i ostvarenu operativnu dobit. Kada uzmemo u obzir veliki investicijski ciklus koji je društvo pokrenulo, ovi rezultati su svakako poticajni, ohrabrujući i motivirajući – ističe Devčić te ukratko podsjeća na najvažnije investicije koje su već u tijeku. Prije svega je riječ o projektu modernizacije pozadinskog lučkog terminala na Škrljevu, gdje je u tijeku izgradnja novih skladišnih kapaciteta koji se postupno stavljaju u funkciju lučke operative. Osim toga, tek predstoji i početak realizacije dvaju projekata rekonstrukcije željezničke i druge infrastrukture u lučkim bazenima Rijeka i Bakar za koje je nedavno potporu dao europski fond CEF, koji će izdvojiti oko 34 milijuna eura nepovratnih sredstava za oba projekta koji su ukupno vrijedni oko 40 milijuna eura. S njihovom realizacijom, kao i stavljanjem Škrljeva u punu funkciju, Luka bi trebala smanjivati operativne troškove u idućim godinama te postupno povećavati profitabilnost poslovanja.




Ipak, u usporedbi s konkurentskom lukom u Kopru, dobit u poslovanju riječke luke je gotovo dvadeset puta manja, ali se financije objektivno i ne mogu uspoređivati, jer su ove dvije luke različite po načinu razvoja i poslovnoj strukturi. Razlika proizlazi iz činjenice da Luka Kopar objedinjava sve lučke operacije, pristojbe i naknade, dok je Luka Rijeka samo jedan od lučkih operatera i koncesionara u riječkoj luci. Kad je riječ o kontejnerskom prometu, Kopar je prvih šest mjeseci zaključio s prometom od 459.965 TEU-a, što je povećanje od 9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je riječka luka na Brajdici zabilježila promet od 103.971 TEU-a, koji je povećan za 16 posto.