ZAGREB Vlada je, doznaje neslužbeno naš list, pripremila izmjene Zakona o privatizaciji Ine kojima će, može se samo čuti, »zaštititi hrvatske strateške interese«. Izmjene će se uskoro naći na sjednici Vlade, a za pretpostaviti je da su na tragu prošlogodišnjih najava Zorana Milanovića prema kojima će država zabraniti prodaju dionica Ine bez prethodne suglasnosti Vlade. Time će MOL spriječiti da svoj vlasnički udio u Ini proda bez prethodnog Vladinog odobrenja. Iz MOL-a je u više navrata poručivano da će, ukoliko ne uspiju pregovori s Vladom, on svoj dio prodati.

»Nije nam svejedno kome bi MOL mogao prodati svoje dionice u Ini«, izjavio je lani u lipnju Milanović, najavivši da će Vlada izmjenom Zakona o privatizaciji Ine ograničiti stjecanje njezinih dionica za pravne subjekte izvan teritorija Europske unije.   

Rusi i Amerikanci

– Za sve unutar EU ne mogu se stavljati nikakva ograničenja, ali postoje presedani prema kojima je nekim državama, primjerice Italiji i Belgiji, kad su u pitanju energetske kompanije, dopušteno da to rade prema van. Želimo u mogućem raspletu oko Ine kontrolirati taj postupak najviše koliko možemo. Mi smo vlasnici 45 posto Ine, MOL više od toga, i može to i prodati. No, ako se to dogodi, nije nam svejedno kome. Na toj ćemo vrsti zaštite nacionalnih interesa inzistirati, naglasio je predsjednik Vlade tada. Kako se, isto tako, tada špekuliralo, MOL u tom slučaju ne bi bio u mogućnosti svoj udio u Ini prodati navodno zainteresiranim Rusima, što odgovara i Amerikancima, već bi,  istovremeno pritisnut i pravomoćnom presudom Ivi Sanaderu za primanje mita, ubuduće s Vladom morao fleksibilnije pregovarati.

Uprava Ine objavila je pak rezultate poslovanja za prošlu godinu, koji pokazuju pad u gotovo svim segmentima. Neto dobit Ina Grupe u prošloj je godini iznosila 344 milijuna kuna, što je čak 64 posto manje od neto dobiti iz 2013. godine (953 milijuna), no kako je uprava Ine, kao i za 2013. godinu, i u prošlogodišnjim poslovnim rezultatima umanjila vrijednost Inine dugotrajne imovine, prije svega one u Siriji, ali i u rafinerijskoj proizvodnji, proizlazi da je Ina i lani bila u gubitku od gotovo 1,9 milijardi kuna. Lanjski je Inin neto prihod od prodaje, nadalje, iznosio 23,76 milijardi kuna, što je za čak 3,6 milijardi manje nego u 2013., dok je prošlogodišnja EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), najvažniji pokazatelj poslovanja,  iznosila 2,7 milijardi kuna, a u 2013. godini milijardu kuna više. Pritom je već 2013. godine EBITDA bila za 20 posto manja nego u godini prije, 2012., dok se lani, u odnosu na 2013., srozala za još 30 posto.  Vrijednost segmenta rafinerije i marketinga smanjena je za 395 milijuna kuna.  

Regulatorne promjene

Proizvodnja ugljikovodika lani je bila manja za četiri posto u odnosu na godinu prije, pri čemu je plina proizvedeno gotovo osam posto manje, ali je proizvodnja nafte porasla za pet posto u odnosu na 2013. Ulaganja od 1,7 milijardi kuna lani su bila za 16 posto manja nego u 2013. godini, navodi Ina u svom izvješću. Razlog tome su, napominje se, mnogobrojne regulatorne promjene koje »nisu poticajne za ulaganja«. Koliko se manje ulaže, najbolje govori podatak prema kojem su 2009. godine, prije nego što je MOL u Ini stekao većinska upravljačka prava, investicije iznosile čak četiri milijarde kuna. Uprava Ine se u svom izvješću hvali time da su neto zaduženost smanjili za još 37 posto, na 2,9 milijardi kuna, no upravo to pokazuje, komentiraju upućeni u pregovore Vlade i MOL-a, da MOL, koji u Ini ima većinska upravljačka prava, »sustavno rastače tvrtku i ne ulaže«.

Indikativna je i izjava predsjednika uprave Ine Zoltana Áldotta, koji je poslovne rezultate prokomentirao riječima kako je uprava »spremna za daljnju optimizaciju aktivnosti Ine kako bi se osigurala održivost poslovanja i daljnje stvaranje vrijednosti«. U posljednje su vrijeme, naime, sve češće izjave MOL-a prema kojima će se riječku rafineriju eventualno modernizirati ako se ugasi sisačku.