Najava uvođenja poreza na imovinu trebala bi natjerati banke, koje u svom vlasništu imaju tisuće stanova, da prestanu gomilati imovinu, dok joj poraste cijena, pisao je Novi list krajem travnja ove godine. Da li je najava ministra financija Slavka Linića da bi se u tom slučaju porez plaćao na svu  imovinu koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima, poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, povod agilnijoj prodaji stanova,  u bankama nisu potvrdili, no sigurno je da bi im porez na imovinu, s obzirom na stanove koje drže u svom vlasništvu, mogao godišnje uzeti desetke ili stotine milijuna kuna.

Na tržištu neprodano stoji desetak tisuća novih stanova – neslužbeni je podatak koji već dugo kola tržištem, a kojeg banke, prave vlasnice neprodanih stanova, brižno skrivaju, tajeći razmjere kreditiranja investicija koje danas nitko ne želi, ili ne može kupiti.   

Na upit koliko, brojkom, neprodanih stanova, koje su gradili investitori – njihovi klijenti, trenutno imaju u svojoj ponudi, našem je listu odgovorile su samo Erste i Raiffeisen banka. Iz Erstea navode kako su od siječnja ove godine, kad su u suradnji sa 40 svojih klijenata – građevinaraca, ponudili posebne uvjete prodaje, zajedno s ponudom uz Vladinu subvenciju kredita, prodali oko 250 stanova. Kako su u siječnju ponudili više od 600 stanova, znači da ih je neprodanih još oko 350. 

Od proljeća prošle godine, kad je pokrenut program subvencioniranja kredita za kupnju novih stanova na tržištu, pa do danas, prodano je ukupno 2.150 stanova. Najviše je subvencioniranih kredita, u kojima će država kupcima kroz prve četiri godine otplate plaćati polovicu mjesečne rate, ostvareno preko Zagrebačke banke, njih 1.125, preko Erste, recimo, 272, a PBZ-a 413

 ”Bankama je stalo da ne ruše cijene stanove radi povrata novca koji su uložile u njihovu gradnju. Visoke cijene stanova ne drže ni tržište ni investitori nego bankarski sektor”, kazao je još u ožujku ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak. Konstatirao je tada kako mu stalno u posjet dolaze i bankari, očito pod sve većim pritiskom neprodanih nekretnina, od države tražeći pomoć. Nude, kazao je, opcije za rješavanje čak četiri tisuće svojih nekretnina koje im stoje u portfeljima. 

Ove će jeseni Vrdoljak, kako već duže vrijeme najavljuje, predstaviti POS plus program. Okvirno, zna se tek da će država od građevinaraca, dakle i banaka, otkupljivati stanove koji joj budu cjenovno pristupačni, ali će nastaviti graditi, u suradnji s lokalnom samoupravom, i stanove po POS programu. Kroz različite programe, najavljivao je ranije Vrdoljak, namjera je države riješiti pet do šest tisuća neprodanih stanova, no i banke će, ponovio je u nekoliko navrata, morati mijenjati svoju poslovnu politiku.

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista u četvrtak, 24. svibnja 2012.