Nije ga vidio?

Vještaci na suđenju vozaču Autotroleja: Prosječan vozač osjetio bi da je prešao preko čovjeka

Slavica Kleva

Ivica Petrović stražnjim kotačima autobusa prešao preko pješaka za kojega se ne zna je li se na cesti našao zbog udara vozila ili se sapleo i pao. Pješaku utvrđena koncentracija alkohola od 0,77 promila, no ne zna se je li to doprinijelo nesreći



RIJEKA   U slučaju normalne osobe prosječnih sposobnosti kao vozača, može se očekivati da osjeti prelazak preko prepreke u obliku uzdignuća ili uleknuća ili pak udarnih rupa što je u neku ruku tijelo pješaka. Na taj bi način bilo i za očekivati da koncentrirana osoba vozača osjeti da je autobus preko nečega prešao, kazao je vještak prometne struke Srećko Hlišć na pitanje sutkinje Vedrane Barbalić Biasiol je li vozač mogao osjetiti da je prešao preko neke prepreke. Naime, u nastavku suđenja vozaču Autotroleja Ivici Petroviću (56) optuženom da je izazvao prometnu nesreću iz nehaja u kojoj je teško stradao devetnaestogodišnji pješak, ispitani su vještaci prometne struke te stalni sudski vještak koji je svjedočio o nastalim ozljedama pješaka. 


Prometno vještačenje


Riječ je o prometnoj nesreći koja se dogodila 29. srpnja 2012. godine u 6 sati u Podrvnju kada je vozač Autotrolejeva autobusa Ivica Petrović stražnjim kotačima prešao preko pješaka, devetnaestogodišnjaka koji se i danas oporavlja od teških ozljeda koje je pritom zadobio. 



Na upit je li u konkretnom slučaju došlo do pregaženja pješaka kotačem ili samo prignječenje tijela nekim dijelom donje postave autobusa, vještak je odgovorio da misli da je u konkretnom slučaju, do ozljede u vidu nagnječenja zdjelice, lijeve natkoljenice i potkoljenice, došlo pregaženjem rotirajućim kotačem autobusa i to u trenutku kada je pješak legao potrbuške na kolnik, zaključno je odgovorio vještak. 





U nastavku svjedočenja, na pitanje suda je li okrivljenik provjerom u vanjskom desnom retrovizoru mogao pratiti što se dešava s desne bočne strane, vještak je odgovorio da je uobičajeno postavljanje smjera retrovizora s desne strane tako da u istome vozač vozila, kao što je autobus, može vidjeti od područja prednjeg dijela desnog boka autobusa unazad prema stražnjim kotačima. Stoga bi vozač provjerom u vanjskom desnom retrovizoru mogao vidjeti što mu se nalazi uz desnu bočnu stranu autobusa bilo da je zaustavljen ili da se kreće, odgovorio je vještak. 


Pojasnio je vještak Hlišć i zaključak svog nalaza i mišljenja gdje je naveo kako se kontakt dogodio desnim bokom autobusa pri čemu je pao i  pješak koji je u svojoj putanji pada došao ispred vanjskog kotača stražnje osovine autobusa na desnoj strani.


Medicinsko vještačenje


I stalni sudski vještak medicinske struke pojasnio je svoj nalaz i mišljenje pa je na poseban upit suda je li se pješak sam sapleo prije nego što je dospio pod autobus ili ga je gurnuo autobus koji se vraćao prema desnoj voznoj traci, odgovorio da prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji nema zaključaka ili elemenata na osnovu kojih bi mogao zaključiti da je neposredno prije dospijeća tijela pod autobus došlo do kontakta s bočnim dijelom autobusa ili se pješak sam sapleo pri pokušaju odmicanja od autobusa. 



U dosadašnjem tijeku suđenja ispitani su brojni svjedoci, mladići i djevojke koji su se u tom trenutku zadesili na autobusnoj stanici te neposredni očevici nesreće. Ispitani su i putnici koji su se u tom trenutku nalazili u autobusu. Skupina mladića lupala je po prednjim i stražnjim vratima autobusa, bilo ih je desetak, galamili su i vikali, svjedočila je jedna od putnica u autobusu. U optužnici stoji da je vozač autobusa nakon kraćeg zaustavljanja na autobusnoj stanici, bez otvaranja vrata zbog ukrcavanja putnika, započeo s vožnjom, ali je pritom propustio obratiti pažnju na devetnaestogodišnjeg pješaka. U nastavku suđenja bit će ispitan još jedan svjedok, a potom i obrana optuženog vozača. 



Premda je pješaku  utvrđena apsolutna koncentracija alkohola u krvi od 0,77 promila, što navodi na zaključak da je bio u pripitom stanju, vještak nije decidirano mogao odgovoriti u kojoj je mjeri stupanj alkoholiziranosti mogao utjecati na kretanje oštećenika neposredno prije  nezgode. 


– Do saplitanja u konkretnim okolnostima moglo je doći i kod trijezne osobe neovisno o utjecaju alkohola. S druge strane, što se tiče utjecaja utvrđene količine alkohola  s kojom je oštećenik bio u pripitom stanju, mišljenja sam da je ponašanje osoba s takvim koncentracijama alkohola u organizmu individualno, jer neke osobe bolje podnose alkohol, a neke na njega reagiraju već i nakon manje količine konzumiranog alkohola, pojasnio je nadalje stručnjak.