Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
7. prosinca 2019.
Ratni zločin

Ovo je krvnik Škabrnje koji se krije u Australiji. Hrvatska će tražiti izručenje

Ovo je krvnik Škabrnje koji se krije u Australiji. Hrvatska će tražiti izručenje
Ovo je krvnik Škabrnje koji se krije u Australiji. Hrvatska će tražiti izručenje
Autor:
Objavljeno: 18. siječanj 2019. u 11:05 2019-01-18T11:05:00+01:00

Zoran Tadić, tada 32-godišnjak, zapovijedao je vodom četnika iz Srbije i BiH koji su prvi ušli u Škabrnju te nakon pada mjesta mučili i zvjerski pobili 43 mještana, od kojih 30 civila u dobi od 23 do 88 godina. Hrvatska će od Australije tražiti izručenje

ZADAR Policijski službenici Odjela ratnih zločina, Službe kriminalističke policije PU zadarske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvima u Zadru i Splitu dovršili su dugotrajno, zahtjevno kriminalističko istraživanje počinjenog ratnog zločina prilikom napada na Škabrnju, 18. studenog 1991. kojim je utvrđeno da je tada 32-godišnji Zoran Tadić, državljanin Srbije, izravno odgovoran za počinjeni zločin u Škabrnji.

Ovaj, tada 32-godišnjak izravno je odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, u čijim ubojstvima je i sam sudjelovao. O njegovom značaju u velikosrpskom pohodu na Hrvatsku, govore činjenice da je osumnjičenom tada 32-godišnjaku zbog dobro odrađenog posla u Škabrnji, na korištenje dodijeljena kuća prognanih Hrvata u gradu Benkovcu te je postavljen na mjesto Načelnika državne bezbjednosti Teritorijalne obrane Benkovac.

Zvijeri u ljudskom liku 

Sredinom 1992. premještaju ga u Beograd, a zatim u Australiju gdje je dobio državljanstvo i dan danas tamo prebiva.

– Osumnjičenog, sada 59-godišnjaka se sumnjiči da je zajedno s dobrovoljcima iz Srbije i BiH došao na područje Benkovca gdje su se obučavali za zločinačke ratne pothvate, te je kao zapovjednik 2. specijalnog voda TO Benkovac, tzv. Dobrovoljačkog voda, sastavljenog mahom od dobrovoljaca iz Srbije, BiH i manjim dijelom državljana Hrvatske sa zadarskog područja, zajedno s dobrovoljcima nakon sloma škabrnjskih branitelja i ulaska u Škabrnju u predio Ambar, mučili i zvjerski ubili ukupno 43 Škabrnjana, od toga 13 škabrnjskih branitelja, te 30 civila među kojima 10 žena i 20 muškaraca, istaknuo je na jučerašnjoj konferenciji za novinare voditelj Službe kriminalističke policije, Bore Mršić.

Žene, djeca i starci 

Prema riječima voditelja Odjela ratnih zločina, Ivana Gambiraže, Zorana Tadića se sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva (čl. 120 OKZ RH) i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 122 OKZ RH).

– Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak 18. studenog 1991. godine kao zapovjednik tzv. Dobrovoljačkog voda sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BiH, zajedno s drugim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA, s početkom u 7.30 sati iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11.30 sati ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela. Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost te su ih vrijeđali i fizički zlostavljali pri čemu su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela, glavu, vrat i prsa, ubili 30 civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina, naglasio je Gambiraža.

Osim navedenog opisao je na koji način su pripadnici tzv. Dobrovoljačkog odreda s drugim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA postupali s ratnim zarobljenicima, braniteljima sela, pripadnicima ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja.

Mučili zarobljenike 

– Uz ubijene civile upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela, glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo - tvrdim predmetima ubijeno je 13 branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni, opisao je ovaj krvnički pohod Gambiraža.

Protiv 59-godišnjeg Tadića, državljanina Srbije i Australije podnesena je kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, te trenutno nije dostupan hrvatskim vlastima, a prema prikupljenim raspoloživim informacijama isti trenutno živi u Australiji, no na današnjoj konferenciji za novinare najavili su kako će Hrvatska zatražiti njegovo izručenje.

Imao kontrolu i autoritet

Prijavljenog Zorana Tadića, iz mjesta Loznica u Republici Srbiji se sumnjiči da je kao stvarni zapovjednik voda čiji pripadnici su prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina, već se sa njima potpuno solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali s pružanjem otpora.

Loša suradnja sa Srbijom

Brže procesuiranje ratnih zločina otežava vrlo loša suradnja sa Srbijom.

– Od njih ne dobivamo potrebite podatke koji bi nam pomogli u rasvjetljavanju velikog broja slučajeva ratnih zločina počinjenih na prostoru Hrvatske za vrijeme Domovinskog rata. Nadamo se da će naša suradnja s vremenom ipak postati nešto bolja, jer nama nije dovoljno da znamo tko je bio, primjerice u Škabrnji, već trebamo neposredno dokazati kako je određena osoba ubila tu i tu osobu, a za takvo što treba puno dokaznih materijala, zaključio je Gambiraža.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.