ZAGREB  Opomena, novčana kazna, udaljenje iz sudnice, osobna tužba ili progon po službenoj dužnosti, pa i psihijatrijsko vještačenje – sve su to mogućnosti kojim sudac ili sutkinja, pa i sam sustav, mogu ostvariti obvezu iz Zakona o kaznenom postupku (ZKP) koji propisuje da je »dužnost predsjednika vijeća brinuti se o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu suda«.

Upravo je to učinila sutkinja Tatjana Čargonja udaljivši u srijedu iz sudnice Slavicu Šota koja ju je grubo vrijeđala na ročištu o tužbi Slavka Linića za klevetu. »Ja ne želim sudjelovati u izdajničkom činu. Vi kao i svi suci koristite krivotvorene pečate na sudu, ne poštujete Ustav i sudjelujete u veleizdaji«, rekla je Šota sutkinji Čargonja. »Ja sud ne poštujem niti ću ga poštovati jer koristite krivotvoreni pečat«, ponovila je nešto kasnije, a potom, kako je situacija postajala sve neugodnijom, rekla i ovo: »Vi mi ne date da govorim, vi bi trebali biti privedeni od policije, vi ste organizacija, vi mi ne možete suditi na ilegalnom sudu«. Sutkinja Čargonja udaljila je Šotu iz sudnice, ali suđenje nije nastavljeno, jer se optužena odbila vratiti na ročište, pa je sutkinja odgodila raspravu. 

 Članak 396

Zakon o kaznenom postupku, u prvom stavku članka 396, propisuje ovako: »Ako optuženik (…) ometa red ili se ne pokorava nalozima predsjednika vijeća za održavanje reda, predsjednik vijeća će ga opomenuti ili novčano kazniti do 50 tisuća kuna. Ako ta osoba nastavi ometati rad i ne pokoravati se nalozima predsjednika vijeća, predsjednik vijeća može naložiti njezino udaljavanje iz sudnice.«

Sutkinja Čargonja, dakle, mogla je novčano kazniti Slavicu Šota. Branko Šerić, bivši sudac a danas odvjetnik u Zagrebu, nije htio komentirati konkretan slučaj, ali je načelno, iz svojega iskustva, za naš list kazao kako je novčana kazna često učinkovit način da optuženik prestane vrijeđati suca i(li) sud. 

– No, uvijek valja procijeniti kakva je osoba. Osobno, ako bih procijenio da je optuženik sklon ispadima takve vrste, vo dio bih suđenje dalje, smatrajući da to čini na svoju štetu, jer se takvo ponašanje u slučaju osude može smatrati otegotnom okolnošću, kaže Šerić. »No, ako bi se vrijeđanje ponavljalo, u svakom bih slučaju koristio opomenu i novčano kažnjavanje«, dodaje, smatrajući kako sudac treba pažljivo procjenjivati od slučaja do slučaja, jer odluka ovisi o mnogo nepredvidivih okolnosti. 

Kako bilo, sudac izgrednika može opomenuti, kazniti novčano do pedeset tisuća kuna, ili udaljiti s rasprave. 

Kleveta i uvreda

U slučaju da optuženik svojim ponašanjem počini kazneno djelo u sudnici – primjerice klevete, uvrede ili sramoćenja suca – članak 399. ZKP-a propisuje da će se »suđenje za to djelo provesti pred drugim vijećem«. Branko Šerić imao je takvih slučajeva u karijeri, ali napominje da namjerno vrijeđanje suca katkad može biti i proračunati potez okrivljenika, jer sučeva tužba protiv okrivljenika može poslužiti da ovaj zatraži izuzeće suca, i time otegne prvotni postupak. 

Ako sudac optuženika udalji iz sudnice, pa ovaj odbije dolaziti na sljedeća ročišta, sudac može naložiti policiji da ga privede. Ako ovaj nastavi »narušavati red i vrijeđati dostojanstvo suda«, u stavku 2 članka 396. ZKP-a propisuje se da ga »predsjednik vijeća može ponovno udaljiti iz zasjedanja. U tom slučaju rasprava će se dovršiti bez prisutnosti optuženika (…)«. Ima još mogućnosti. 

– Ako se uvredljivo ponašanje uporno nastavlja, pa postaje očito da je na štetu onoga koji tako postupa, može ga se poslati i na psihijatrijsko vještačenje, pa neka stručnjaci ocijene zašto se tako ponaša. Naime, pristojno ponašanje podrazumijeva se u sudnici, bez obzira na pritisak kojemu su ljudi na suđenjima izloženi. Nema naime sumnje da vrijeđanje suca više šteti onima koji vrijeđaju, nego samome sucu. Ako osoba vlastitu psihičku stabilnost izlaže sumnji, valja odrediti psihičko vještačenje, pa vidjeti može li je se smatrati uravnoteženom, kazao je za naš list odvjetnik Branko Šerić.